Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Poštovani,
    Interesuje me da mi kažete nešto o kapsulama pipema? Koliko dugo smiju da se piju i dali izazivaju oštećenja bubrega, mokraćnih kanala ili bešike kod dugotrajnog korišćenja?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      Ako mene pitate ne smeju uopšte da se piju, to je jako stari lek sa dosta neželjenih dejstava i ne znam zašto ih neko uopšte prepisuje kad ima mnogo efikasnijih, novijih i sa manje neželjenih dejstava.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Moj problem je sledeće prirode. Imao sam peckanje, svrab, suzenje očiju. To je trajalo 1 godinu i za vreme tog perioda sam to lečio kapima za oči i mastom koje je prepisao oftamolog. Kako problem nisam sanirao izvršio sam bris oka na klamidiju i test je bio pozitivan. Pored toga izvršio sam preglede micoplazme, ureoplazme kao i bris na klamidiju koji su bili dobri odnosno negativni. Imam kandidu sve ovo vreme i ona varira u broju kolonija od 10-70. Dijagnoza fizijatra-reumatologa je da imam reiterov sindrom, jer sam imao otoke na zglobovima ruku i nogu kolenima i laktovima. Izvršio sam pregled RH faktora zbog reume i bio je u redu kao i hlatipizaciju gde nije nađen antigen b-27 odgovoran za ovaj sindrom što ne isključuje postojanje sindroma. Klamidiju oka sam lečio 10 dana dovicinom i floxal kapima floxal mastom. Posle 10 dana nastavio sam samo sa kapima. Oftamolog mi je prepisao geokorton suspenziju za oči ali to nisam moga da nađem jer se navodno ne proizvodi više u plivi Zagreb a alternative nema. Oftamolog mi je rekao da nemamo drugog rešenja jedino da koristim floxal kapi. Moje pitanje je da li postoji neka adekvatna terapija klamidije u oku jer do sada nisam osetio nikakav boljitak dosadašnje terapije a i bojim se posledica očiju.
    Hvala

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      Uspeh terapije često zavisi od mnogih faktora, a ne samo od izbora lekova. Vaša terapija je do sad bila sasvim adekvatana a zašto nije bila i uspešna to ne znam. Morate nastaviti dogovore sa Vašim oftalmologom. Niste koristili preparate za oči sa eritromicinom, možda bude uspešno, a moguće je da Vam je potrebna i ozbiljna sistemska terapija.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Da li upotreba vitamina C vitamina utiče na tjelesnu težinu i koji vitamini uopšte podstiču povećanje tjelesne težine osim B vitamina sa pivskim kvascem.
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      Ma ni jedan vitamin ne povećava telesnu težinu. Neki od njih samo mogu delimično kod nekih osoba povećati apetit pa da se unosi više hrane i da se težina zato poveća.
      Pozdrav.
  1. Poštovanje.
    Na pregledu kod zubara ustanovljeno je da imam nekakve grebene na desnima gornje vilice te da zbog njih ne mogu nositi totalnu protezu. Rešenje je da se izvrši operacija na stomatološkom fakultetu u Nišu. To ne bi bio neki problem da ne uzimam jake lekove antikoagulanse tipa zyllt i cardiopirin. Da li sam u pravu? Proteza mi je neophodna jer u gornjoj vilici su mi u funkciji samo dva zuba, dvojka levo i sedmica desno.
    Hvala

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovana,
      Ima i za to rešenje, samo se javite. Smanji se doza antikoagulantnih i antiagregacijskih lekova ili se oni na 5-7 dana pre operacije potpuno ukinu, ukoliko je to moguće.
      Pozdrav.
  1. Poštovani,
    Lek za krvni pritisak sartan, da li je u odnosu na nifelat i monopril bolji kad je u pitanju negativan uticaj na bubrege, kao i samu regulaciju krvnog pritiska? Da li sartan ima štetna dejstva?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Poštovani,
      Kao i svaki lek i ovaj ima štetna dejstva, ali su ona prihvatljiva. Spada u grupu antagonista angiotenzinskih receptora i zaista je nov lek. Ocekivalo se od ovih lekova mnogo, ali izgleda da ipak nisu tako puno pokazali koliko se očekivalo. Da li je bolji, to Vam niko ne može reći, već samo možda efikasniji ali u konkrentim kliničkim usloviima. Svaki od ovih lekova ima svoje prednosti kod nekih pacijenata.
      Pozdrav.

Prikazano 396-400 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460