Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani doktore!
     Ne znam da li sam na pravom mestu ali se nadam da ćete mi pomoći. Imam sestričinu koja ima 14 godina i ima jedan veliki problem. Od prošle godine je počela nešto slabije da jede nego obično. Sa njenih 14 god izgledala je super. Ali odjednom se nešto u njoj promenilo. Na početku je htela malo da smrša, iako smo joj svi govorili da to netreba da radi. Kako je vreme prolazilo ona se sve više opterećivala sa tim, smršala je negde oko 10kg. Prvo je počela da izbegava slatkiše, sokove, a kasnije je prestala i sa mlekom, mesom, masnom hranom, belim hlebom. Za doručak bi pojela supu, a za ručak parce hleba, od dva zalogaja i čaj ili nesto drugo. Između obroka ništa ne jede i tako sve do sledećeg doručka. Mislim da se radi o anoreksiji. Sada je premršava ali i dalje to isto radi. Izgubila je interesovanje za društvo, školu, porodicu. Mi smo iz unutrašnjosti tako da nemamo ovde nijedno stručno lice za taj problem. Ali postoji sada nešto još gore. Ona se sada kaje zbog svega sto je uradila, to otvoreno kaže. Tek sada je problem zato što ona non stop priča o tome i stidi se od ljudi koji su joj rekli da je mršava. Mi ćemo doći u Beograd njoj treba psiholog ali ne znam na kojoj adresi da se javimo i šta da radimo.
    Molim vas da nam pomognete.

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
       u Beogradu u KBC "Dragiša Mišović" radi tim lekara i psihologa koji se bavi poremećajima ishrane kod adolescenata, pa se možete njima javiti (dr Voja Ćurčić, dr Marija Đurović).
       Srdačno
  1. Poštovani doktore,
    Imam ćerku staru 6, 5 godina, koja je jedno veselo i zdravo dete okružena ljubavlju i pažnjom. Imam problem koji je vezan za njeno spavanje i san. Naime, odvajala se od kuće i spavala je kod baka kao i to da je sa obdaništem bila na Zlatiboru 7 dana. Nismo imali nekih većih problema kada je u pitanju odvajanje od kuće, ali se desilo 2 puta kod kuće i 2 do 3 puta kod baka da je nesto sanjala i da je pri tom isto reagovala u smislu da počne da plače, drhti, srce joj ubrzano radi, ne može da se smiri, ruke i noge su joj hladne. Kome da se obratim, da li da je vodim kod dečijeg psihologa ili dečijeg psihijatra na razgovor?
    Hvala unapred

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      Radi se o epizodama "noćnog straha" koji nemaju veze sa snovima (osim ako vam i sama nije rekla da je sanjala nešto ružno) . Ne radi se o konitinuiranoj pojavi, već o retkim epizodama koje su više pravilo da se javljaju u njenom uzrastu, nego znak poremećaja. Nema potrebe da zbog toga dete vodite lekaru, več i sami možete da se informišete kako da reagujete. Prvo, provetriti prostoriju u kojoj dete spava (ima razloga o kojima nema prostora za pisanje ovde) . Drugo, ne buditi je niti propitivati šta joj je, jer deca tada još uvek najčešće spavaju već samo prigrliti i vratiti je na spavanje kada se umiri.
       Srdačno
  1. Poštovani,
    Molim vas za vaše stručno mišljenje i da mi što pre odgovorite. Nadam se da nećete  ignorisati moje pitanje. Šta bih trebala da preuzmem. Ja sam bez pomoći psihologa i psihijatra i ostalih. Imam 21 godinu pokušaću da objasnim moju situaciju. Kada sam u velikom društvu i kada mi neko postavi pitanje i ja treba da odgovorim, a svi obrate pažnju na mene izgubim se od straha. Kada neko pokuša da flertuje sa mnom a meni se on sviđa izgubim se od straha. Kada treba da imam neku prezentaciju pred svim kolegama na faksu, nije mi teško da postojeće gradivo savladam, ali danima se borim sa sobom i sebe hrabrim da neće niašta da se desi, ali ne vredi čim izađem da pričam ne mogu da se koncetrišem na gradivo već samo očekujem kada  ću početi da drhtim i naravno to se i dogodi. Ima perioda kada osećam divovsku snagu, i mislim sve je rešivo a ponekad skroz suprotno osećam da ako me ljudi bolje upoznaju da će da kažu da nisam normalna. Znam da je brak između mojih roditelja čist interes. Mama je pokušavala više puta da ostavi tatu, ali on je jasno stavio do znanja da ako ona ode od njega, ne želi da daje novac. Finasijski smo zavisni od njega. Znam da mu teško pada moje školovanje. Pokušavala sam da dobijem stipendiju, i dobijam 9 i 10 a onda kada nedostaje još malo i vidim da to mogu da ostvarim skočim se od straha, ne mogu uopšte da mislim, funkcioni šem glava hoće da eksplodira, osećam da će  sve kolege da me rastrgnu sa svojim učestalim pitanjima za pomoć, ako ih odbijem mislim da će da kažu da sam uobražena, bojim se da ne budem prihvaćena pokušavala sam da nađem posao i u kafiću, pekari, u knjižari nigde mi nisu primili, zbog toga se osećam malo nesposobno, i manje vrednom. Sada hoću opet da pokušam da nađem posao ali sam ukočena od straha. Ponekad se čudim kad neko uopšte priča sa mnom.
    Molim vas za iskren odgovor šta fali meni, i kakav sam ja tip ličnosti?
    Unapred hvala

    Odgovoreno: 22. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
       sami možete mnogo, mada sam ja pobornik i hipoteza da moć lekara i psihoterapeuta ustvari zavisi od njihovog uticaja na pacijente, a da promena u terapiji nastaje isključivo zaslugom pacijenta. Tako je i kada je u pitanju najobičnija prehlada a kamo li različita izmenjena psihička stanja. Dakle, vi trebate prvo da se dobro informišete o svom problemu koji nije nimalo redak među ljudima. Ustvari, predstavlja najčešće ispoljen anksiozni problem koji zahteva da se dovede od kontrolu (ne upotrebljavam reči kao što su neuroza, poremećaj, lečenje jer naprosto nisam u stanju da ovim putem postavljam vama dijagnoze i slično) . Ipak, ključne reči koje ćete tražiti preko interneta su socijalna anksioznost, socijalna fobija (eng. Social anxiety, social phobia) , drugo, potrebno je da s neko vreme pozabavite mislima koje vam se javljaju u situacijama kada se izgubite od straha (jer se vi uplašite od sopstvenih misli o situaciji, a ne od realne opasnosti koja vam zaista preti jer ste sebi 100 puta već dokazali da se crne slutnje nisu obistinile. On koje možda i jesu, samo dokazuju da nije moguće sve isplanirati i pripremiti u životu jer da je tako ponašali bismo se kao roboti bez radosti koja nam priređuju iznenađenja) . Treće, potrebno je da se informišete o tehnikama relaksacije koje ćete primenjivati u situacijama kada strah preti da nadjača razum. Na kraju, svoje strašljive misli (koje ćete utvrditi zapisivanjem) , a koje se stereotipno ponavljaju ćete zameniti realnijim i pozitivnijim koje treba unapred smisliti. Što se tiče porodične situacije, ona je samo model za nesigurnost u odnosima sa ljudima, ali vi sa 21 godinom možete i sami to da "provalite", ali izbor da tako žive je izbor vaših roditelja, što ne mora da bude i vaš.
      Srdačno
  1. Poštovani,
    Moje pitanje je u vezi moga sina. Gabriel je 3 godine i 8 mjeseci i jako slabo priča, prije par sedmica smo ga uključili u predškolsko i danas mu je već dvije sedmice od kada je krenuo u predškolsko. Gabriel je jako sposoban za razliku od njegovih vršnjaka, jako je visok a i mi smo sami visoki to naslijedio od mame i tate, on već izgleda kao da je 5 ali ipak se ponaša kao dijete od 3 godine. Sa 9.5 mjeseci je počeo da hoda, sa 1 godinu je već samostalno jeo i uvijek se trudi da sve sam radi, oblači se, čak je sada počeo i mlđega brata da hrani i oblači :), zna alpahbeth, brojeve i čak spelovanje, sada je počeo i da crta, i voli da čita samo što je to sve nerazumljivo ili ponekada kaže po koju rečenicu. A isto tako mi živimo u Americi svi s njim pričamo na hrvatskom jeziku, i sve što je naučio engleskoga to je preko televizije. Par sedmica prije upisa u školu ja sam ga vodila kod Speech Therapy jer sam bila zabrinuta za njegov govor, međutim u 15 minuta je ispalo da moj Gabriel ima psihičkih problema, prvi razlog je zato što nema dobar kontakt sa očima (o tome sam jako puno čitala i to je jedan od brojeva za koje se može reći da ima autizam). I isto tako ima običaj da ponavlja stvari naprimjer ako mu kažeš: "what is your name? " ili "moje ime je dijana" on će to samo ponoviti, on zna da je Gabriel ali ako ga pitamo kako se zove on to samo ponovi, imam osjećaj da je jako zbunjen između dva jezika i stvarno se bojim da ima nekih psihičkih problema, ali onda kada gledam sa druge tačke gledišta vidim da je sasvim normlano dijete. Možda ponekada malo tvrdoglav, jer u školi kažu da je super, da sluša, prati direkcije, igra se sa drugom djecom i to obožava, ali isto tako radi sve što i druga djeca, uvijek se igra sa različitim igrackama, jedini problem je što ponavlja kada mu nešto kažeš, ne znam da li je to zato što ne razumije ili je nešto drugo u pitanju? Čitala sam puno o autizmu i ne vidim puno sličnosti sa mojim sinom, moje pitanje je zašto se tako ponaša, zašto ponavlja rečenice umjesto da nam da odgovor? Ako je ovo previše komplikovano pitanje uredu je ako ne dobijem odgovor.
    Unaprijed hvala... Zabrinuta mama Dijana

    Odgovoreno: 21. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      Autizam i autizmu slični poremećaji imaju hiljadu lica, ali sa druge strane nije svaki slab kontakt očima i bilingvizam učenja dva jezika automatski i autizam. Potrebno je da dete pregleda dečji psihijatar koji će napraviti razliku između govornog poremećaja (i slušnog poremećaja), poremećaja iz autističnog spektra, adhd i bilingvizma.
      Srdačno
  1. Poštovani,
    Htela bih da pitam kako se i gde najbolje leči anoreksija u Beogradu u kom kliničkom centru imam 15 godina i hitno mi je potrebna pomoć.
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 21. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      KBC Dragiša Mišović, odeljenje za adolescentnu psihijatriju.
      Pozdrav.

Prikazano 231-235 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460