Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani doktore,
    Ljudi pametuju previše kada je u pitanju savetovanja pri vaspitanju dece. Interesuje me stručno mišljenje, da li deca od godinu dana, a i nešto ranije treba ili ne treba da prate televizijske sadržaje namenjene deci, kao i emisije o životinjama, muzičke emisije i emisije sličnog tipa.
    Hvala

    Odgovoreno: 29. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      slažem se da ima mnogo mudrovanja, a malo dokaza za izrečeno, pogotovo kada su stručnjaci u pitanju. Oko psihologije razvoja dece zabunu unose stare teorije koje su se bavile nagađanjem (mada nije ni bilo moguće pre sto godina razvijati složene psihološke ekperimente). Izneću svoje mišljenje, koje je potkrepljeno delom teorijom, delom iskustvom, što stručnim što ličnim (roditeljskim). Sa godinu dana deca su uveliko perceptivni eksperti koji se veoma zanimaju za ljudska lica i događanja oko njih i radoznalo bi da se upoznaju sa novim iskustvima oko sebe, ako im je osoba od sigurnosti u blizini. Time unapređuju svoje motorne veštine i uče koje opasnosti treba izbeći a šta ih može zabaviti. Otuda je za taj uzrast kretanje jako bitno. Gledanje televizije to može ometati pasivozacijom, zbog čega treba ograničiti vreme. Izbor sadržaja je za uzrast od jedne godine je lak, jer deca sama selektuju šta je njima interesantno i korisno (obično su to kratke reklame gde se slike brzo smenjuju, živih boja uz muziku, zatim emisije u kojima se pojavlju najrazličitije lutke sa ljudskim osobinama i sa puno muzike i pevanja (otuda su teletabisi tako popularni kod dece i tako omraženi kod odraslih koji od svega vide opasnost da dete ne skoči u neku rupu) čime deca uče i jezik i elemente jednostavnih ponašanja. Takođe, ne može se za svu decu generalizovati štetnost ili korisnost gledanja tv-a. Za decu koja su mirna, pasivna, neinicijativna, uzbudljive emisije su od koristi i obrnuto.
      Srdačno
  1. Poštovani,
    unapred htjela bih da vam se ispričam ako uradim neka gramatička greška, jer malo poznajem srpsko-hrvatski jezik. Moje pitanje nije iz neka oblast nego je opšto i ne primoravam vas da odgovorite. Ja sam učenica iz srednja medicinska skola treći razred. Do sad sam postigla odlicne rezultate iz svaka oblast ali imala sam i još imam probleme zbog koji sam posavetovala psihologa i psihijatra. Plašila sam se svega i profesore i neuspeha. Sad je došlo vreme da odaberem fakultet na koji bih išla za godinu dana. Volim medicinu al sam se razočarala iz onoga sta sam videla do sad u bolnici. I bojim se onoga što me zapravo očekuje na fakultetu. Shvatila sam da je medicina teška nauka i neću da opet tražim pomoć psihijatra i antidepresive. Da li ako produzem sa medicinom neću upropastiti svoj život? Kad bih mogli da ponovo odabirate svoju profesiju da li ćete ponovo izabrati lekarskoj?
    Unapred vam se zahvaljujem. Pozdrav

    Odgovoreno: 29. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      predlažem da se ponovo javiš sledeće godine, kada verujem da ćeš imati mnogo više iskustva i mnogo manje dilema o tome šta bi želela da budeš u životu i šta bi moglo da te učini srećnom.
      Pozdrav
  1. Poštovani,
    Nadam se da mi stvarno možete nekako pomoći ! Imam 19 god, maturant sam i vrlo sam zabrinuta, strah me i nemam kome da se obratim. Imam bulimiju, sve sto pjedem odmah ispovraćam, unervozim se i nikako ne mogu da se kontrolišem. Pokušala sam na razne načine, tačno isplaniram kad i šta da pojedem ali nikada to ne mogu da ispoštujem. Krijem hranu da sam manje izložena, ali jednostavno mali stres i ja odmah posrnem za hranom. Očajnički vas molim da mi odgovorite, date savjete, nemam kome da se obratim! Roditelji me ne bi shvatili, u mom gradu nema nikakvo savjetovaliste za adolescente pa zato tražim pomoć od vas. Planiram da studiram ali se plašim zbog ovog stanja, samo ću više zabasati u probleme.
    Hvala

    Odgovoreno: 29. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      za lečenje bulimije je potrebna pomoć i stručnjaka ali i roditelja i prijatelja, jer problem (celodnevno razmišljanje o hrani i izgledu, zaklinjanje o držanju dijete, kršenje zakletve, krivica i ponovno prejedanje, ponovo zaricanje, i tako u krug) postaje zamena za realan život koji kada se pogleda najčešće nije ispunjen druženjem, zabavom i obavezama već dosadom, konfliktom sa roditeljima (najčešće majkom koja paniči, ali i sa sa ocem koji nema takta a prihvata strahove majke i grubo reaguje). Naravno, ovo ne mora biti i tvoja priča, ali u velikom broju slučajeva bulimije jeste. Zbog tvog komenatar da ne možeš roditeljima da se obratiš za pomoć, bio sam slobodan da pretpostavim da je i to tvoja priča. Prvi korak u lečenju je da se informišeš šta je zapravo bulimijia i kako se najčešće leči, a najbolji su rezultati kognitivnom i porodičnom terapijom. Drugo, potrebno je da prestaneš da držiš dijetu, jer je od nje mnogo više štete (pošto dovodi do prejedanja) i da kreneš da zapisuješ misli koje se automatski javljaju u situacijama kada imaš potrebu da se prejedeš. O tim mislima bi onda trebalo razgovarati i procenjivati koliko su one zaista istinite i realne, koliko unose zabludu i dovode do rizičnog ponašanja. Na kraju, savetujem ti kao punoletnoj osobi da potražiš konsuktaciju i sa lekarom internistom, zbog opšteg zdravlja, zatim nutricionistom (onim koji se bavi ishranom), ali i psihijatrom koji zna kako da ti pomogne u borbi protiv prevrtljivog protivnika (bolje reći lažnog prijatelja) kao što je bulimija.
      Pozdrav
  1. Poštovani dr,
    majka sam dvoje dece, i starija ćerka će u junu imati 3 godine, a beba ima 5 meseci. Nakon dolaska bebe u našu kuću, starija je kao sto sam i očekivala odreagovala burno, nešto se smirilo nešto ne. Jos uvek je poprilicno razdražljiva, kenjkava, do te mere da me sad već zabrinjava. Uz sve to, vratili smo noćnu pelenu koju nije koristila 4-5 meseci pre dolaska bebe. Još uvek je koristi i ne pokazuje interesovanje da je skloni. Treba li da reagujem i kako ili samo da pustim da se sve vremenom sredi?
    Hvala

    Odgovoreno: 29. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      regresije u ponašanju dece u kriznim trenucima za samo dete a i porodicu su, kao što napisaste, očekivane, ali i prolazne, ukoliko se roditelji reorganizuju u svojim rutinama u ponašanju. Za to je potrebno nekada 2 meseca (ako požure), a nekada više (ako oklevaju). Na uzrastu od 3 godine deca uče najviše posmatranjem ponašanja drugih (modela) i pokušvaju da oponašaju ponašanje koje je izazivalo najviše odobravanja od za dete važnih osoba. Ukoliko nema mogućnosti da posmatra svoje vršnjake ili stariju decu i njihovo ponašanje, učiće posmatrajui ono što može (a to može biti tek rođena beba oko koje se svi raduju i oduševljavaju). To je period kada je potrebno da se drugi članovi porodice, osim majke koja je fizički zauzeta oko bebe, zauzmu da drugom detetu omoguće dovoljno vremena, pažnje, aktivnosti, igre i novih isustava.
      Srdačno
  1. Poštovani,
    Sin je 5. razred osnovne škole, nikako ne zna matematiku, kome i gde se mogu obratiti, ovde u Novom Sadu za pomoć?
    Hvala

    Odgovoreno: 29. 04. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
      medicinsko i psihološko sagledavanje problema usvajanja matematičkih pojmova (kalkilija) je domen pedagoškog i psihološkog testiranja, pa se možete obratiti timu profesora dr Dragana Mitrovića u Novosadskom kliničkom centru, gde takvi stručnjaci siguran sam postoje (klinički psiholog i pedagog). Sa druge strane i svaka škola ima stručnjake sa kojima se možete konsultovati da li se radi o specifičnom razvojnom problemu ili jednostavno neizgrađenoj navici.
      Srdačno

Prikazano 226-230 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460