Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Milan Stefanović - Specijalista ginekologije i akušerstva

Prof. dr Milan Stefanović

Specijalista ginekologije i akušerstva

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Više informacija

Specijalizacija

Ginekologija i akušerstvo

Oblasti Medicine

Ginekologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Članstvo

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Publikacije

Autor je dva poglavlja (Normalna trudnoća i Invazivna prenatalna dijagnostika) u udžbeniku za studente strukovnih studija Medicinskog fakulteta u Nišu “Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom” – urednika prof. Jasmine Popović, izdavač Medicinski fakulte

Autor i koautor preko 60 stručnih radova iz oblasti ginekologije i akušerstva štampanih u domaćim i stranim stručnim časopisima i prezentovanih na simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Recenzent u listovima: “Medicinski pregled”, “Acta Medica Medianae” kao i “Brazilskog Žurnala medicinskih i bioloških istraživanja”.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 5121

  1. koliko se cesto moze ponoviti terapija sa laktoginom?

    Odgovoreno: 27. 02. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović

      Dok se ne sredi sekret, a takodje je moguce uzimati ga povremeno kao preventivu (1 dnevno)- procitejte uputstvo.

  1. Bila sam na laboratoriskom pregledu u kome su rezultati bili pozitivni na ureaplasmu i to 10 pa sam zelela da cujem vas komentar za taj nalaz nacin lecenja i gde moj partner i kako treba da se leci hvala unapred Pozdrav

    Odgovoreno: 23. 02. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Tretman Ureaplasme koji ja koristim je Dovicin tbl. 2x1 10 dana oba partnera (bez odnosa za vreme terapije). Takodje za vreme terapije koristite vaginalete Mac-miror complex ili Neopenotran. Ukoliko terapija ne uspe - to cete videti na ponovljenom brisu Ureaplasma je osetljiva na Eritromicin pa u dogovoru sa Vasim Dr mozete ponoviti tretman (i partner obavezno). Obicno dovicin zavrsi posao.
  1. Postovani Dr. Stefanovicu, Ovaj mail ce biti dugacak pa se nadam da imate strpljenja:) Imam 20 godina, nemam porodjaja ni abortusa, seksualno sam aktivna i vec godinu ipo dana imam samo jednog partnera. U julu prosle godine dijagnosticirana mi je koagulativna cista na lijevom jajniki, velicine 70mm X 46mm. Kao terapija, prepisane su mi microgynon pilule. Iako mi je cista pukla poslije tacno mjesec dana koristenja istih, smatram da mi pilule nisu odgovarale, buduci da sam izgubila 20 kg za to vrijeme, i jos ih nisam vratila. Nakon sto je cista pukla, ginekolog mi je dao hemomicin, ali to nije imalo dejstva, dobila sam cervicitis i colpitis. Prepisan mi je neo-penotran i nakon toga je sve bilo ok. Medjutim, prije nekoliko dana sam otisla na pregled zbog bolova koje sam osjecala, i doktor je konstatovao da imam ranicu na grlicu materice. Uradila sam PAPA test i rezultati su ovakvi: dijagnoza - cervicitis chronica.EP. opis preparata - umjereno brojni granulociti, brojne superficijelne i intermedijerne plocaste celije, bez atipija. stepen cistoce - 2 grupa - 1 Moj ginekolog preporucuje spaljivanje, s tim da jos nije uradjena biopsija. Zanima me da li ta procedura ostavlja negativne posljedice, i ako da, kakve? Da li postoji drugi nacin da se to rijesi? Hvala Vam na strpljenju i razumijevanju.

    Odgovoreno: 23. 02. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Obzirom da ste aktivni tek 1,5 god. da imate 1 partnera i da je Papa nalaz uredan ja ne bih zurio sa spaljivanjem. (ta metoda je ok. ako zaista treba da se radi, ali bih Vam predlozio da potrazite jos jedno nezavisno misljenje) Ne mogu da znam kolposkopski izgled grlica da bih dao komentar. Sto se tice Mikroginona- on je dao rezultate -cista se povukla -ali Vase mrsavljenje od 20 kg je prilicno neuobicajeno i ne moze se povezati sa mikroginonom. Savetujem da uradite KS, urin, sed. tumor markere CA-125 i Ca 19-9 i ponovite UZ i ginekoloski pregled.
  1. doktore ja sam iz makedonije. Bila bi vam zahvalna ako mi odgovorite na  jedno moje pitanje.koliki je period apstinencije od sexualnih odnosa nakon > poradjaja pogotovo kada posle poradjaja izvrsena je intervencija sivenja  vagine. Nadam se na brzi odgovor i unapred Vam zahvaljujem. Lep pozdrav iz  Makedonije

    Odgovoreno: 23. 02. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Sasvim je dovoljno da sacekate da prodje period babinja- dakle 40 dana od porodjaja. Ono sto treba da znate je da ako dojite moze doci situacije smanjenog libida- t.j. da imate problema sa seksualnom zeljom- sto opet moze uticati na kvalitet odnosa. Ne sekirajte se to ce proci sa prestankom dojenja. Nije obavezno da se javi.
  1. kako nastaju antitela u ogranizmu, kako se mogu spreciti i dali se mogu  javiti u prvoj trudnoci? ja sam rh negativna, a suprug rh pozitivan (prva trudnoca IV mesec)

    Odgovoreno: 23. 02. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Antitela nastaju kada Rh pozitivan plod imunizuje Rh- majku (kontaktom eritrocita ploda sa imunim sistemom majke). To se desava u prvoj trudnoci, ali na nju ne utice- ona uglavnom prolazi bez problema. Problem nastaje u sledecoj trudnoci kada vec imunizovana majka svojim antitelima ugrozava Rh+ plod i kod njega dovodi do razvoja hemoliticke bolesti i u najnepovoljnijem slucaju smrti. Imunizacija majke se desava u prvoj trudnoci i to u toku samog akta porodjaja (uprosticu objasnjenja jer je to tema sa mnogo mogucih pravaca razvoja). Medjutim u roku od 72 h posle porodjaja ( ako je plod +) majka prima jednu ampulu Rhogama ( imunoglobulina) koji sprecavaju razvoj At-la kod majke tako da je ona zasticena za sledecu trudnocu. Ako se u trudnoci javi neko krvavl;jenje (vezano za trudnocu) takodje majka treba da primi Rogam.

Prikazano 4191-4195 od ukupno 5121 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460