Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Milan Stefanović - Specijalista ginekologije i akušerstva

Prof. dr Milan Stefanović

Specijalista ginekologije i akušerstva

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Više informacija

Specijalizacija

Ginekologija i akušerstvo

Oblasti Medicine

Ginekologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Članstvo

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Publikacije

Autor je dva poglavlja (Normalna trudnoća i Invazivna prenatalna dijagnostika) u udžbeniku za studente strukovnih studija Medicinskog fakulteta u Nišu “Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom” – urednika prof. Jasmine Popović, izdavač Medicinski fakulte

Autor i koautor preko 60 stručnih radova iz oblasti ginekologije i akušerstva štampanih u domaćim i stranim stručnim časopisima i prezentovanih na simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Recenzent u listovima: “Medicinski pregled”, “Acta Medica Medianae” kao i “Brazilskog Žurnala medicinskih i bioloških istraživanja”.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 5121

  1. POSTOVANI DOKTORE ZANIMA ME DALI SE RADI VANTELESNA OPLODNJA UZ POMOC DONATORA SPERME U NEKIM KLINIKAMA A DA SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE TO PLACA. IMAM 38GOD.I TO MI JE JEDINA SANSA DA IMIM DETE. UNAPRED HVALA NA ODGOVORU.

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Koliko je meni poznato odgovor je negativan. Morate kontaktirati kliniku u Visegradskoj i novosadski klinicki centar jer ako neko radi onda su to oni. Mislim da nas zakon ta pitanja nije uopste resavao na zalost.
  1. Postovani dr stigao mi je opet nalaz pape i IIgr (znaci za 2 meseca dva put-a IIgr.) ali ne znam detalje kao ni prvog puta koji je pre mesec dana radjen u stud. pol. jer mi je samo telefonom saopstila dr da je IIgr. i kao i Vi zbog celokupne situacije i tih delova epitela sto se ne boje ipak savetovala da odradim biopsiju, sto cu i uraditi kada mi prodje ciklus (koliko dana posle zavrsetka ciklusa da radibiopsiju?) . Inace pre 3 godine kada mi je spaljivana ranica nije radjena biopsija, a radila sam isto privatno kod prof. dr sa fakulteta (koji je sada u penziji) i on je tada smatrao da nije potrebna biospija. Iskreno 99% sam sigurna da ovo kod mene nije ozbiljno ali opet sam iskreno veoma zabrinuta samom cinjenicom da posle 3 god. od tretiranja ranice opet ima nekih promena na grlicu, a sta vise i prestravljena sam zbog maminog slucaja, pa me zanima (kao uteha da se smirim, da ne mislim na to vise) da li je uopste moguce iz uvida u celu ovu situaciju da je u mom slucaju neko gore stanje od eventualno nekog CIN-a tj. da je CIS ili ne daj boze inv. CA? Inace na ovom sada poslednjem pregledu radjen mi je i unutrasnji ultra zvuk sa kolor doplerom i po dr je sve u najboljem redu. Hvala Vam na svim Vasim odgovorima do sada, divni ste. Pozdrav i sve najbolje..

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Vaginalni ultrazvuk i dopler (ne znam samo cega?) nemaju nikakve veze sa promenama na grlicu- a dobro je da je sve u redu sa te strane. Sto se tice ovog drugog ja sam 99,9 % siguran da ce sve biti u redu i da necete imati ni CIN, a kamoli Carcinom, jer to ne ide bas tako kako Vi zamisljate u svom opravdanom strahu. Ipak koliko se secam ja sam Vam predlozio ciljanu biopsiju a zatim tretman grlica - upravo zbog situacije sa majkom i prethodnog rada bez biopsije (sto ja ne praktikujem). Mislim da ce sve biti ok.
  1. Postovani,pre dva meseca sam operisala vecu pregradu materice,i konacno posle dva meseca sam dobila menzis izazvan progesteronom.Ono sto me zanima koliko bih trebala cekati do inseminacije i kakve su mi sanse da sledeci mesec dobijem prirodnim putem.Imam 27 godina,15 godina redovnu menstruaciju.hvala

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Sanse da dobijete sledeci mesec su realne- nema razloga da bude drugacije. Sto se tice trudnoce porazgovarajte sa operatorom posto on zna opseznost i dubinu promene. Ako je radjeno transvaginalno 6 meseci bi bilo optimalno da sacekate sa trudnocom- do koje uostalom i nece doci dok organizam ne bude bio spreman da je primi. Inseminacija nije neophodna - mozete probati prirodnim putem- ako nemate problema sa grlicem i spermogramom.
  1. Poštovani doktore ! Stara sam 73 g. I trebam ići na operaciju na KC Banja Luka zato što mi istu zbog op.rizika nisu radili u Doboju. Dg: Myoma uteri per magna,Cistis ovari l. Dex. Okrugla hipoegogena masa 11x9cm miom uterusa,desni adnexalno uniseptirana cista vel. 7,5x4,5cm. Nalaz interniste nefrologa : Ekg: flater atrium sa absolutnom aritmijom komora fr. Oko 100 u min., znaci HLK, povećana urea i kreatinin od januara ove god.,lab.nalaz od 17.jula SE 43/97, kreatinin 170,urea 20,hb 118,L.8,9,Er.4,5,blijedog aspekta.kardijalno komp.PR 160/100 Dg: Flatter atriorum. I 48,MCP chr.ath.comp. I 42, HTA I 10 SAOS insuff.renum chr. N18,podleže prevenciji bakterijskog endokarditisa.U novembru prošle godine hospitalizovana pod kliničkom slikom dekompezovane cardiomipatije, tahiapsolutne aritm.,hipert.,nakon mjesec dana imala sam ICV. ishemiska lizija parijetookcipitalno desno i lijevo,inače više od 20 g.liječim se od reumatizma, polyarthritis chr. I hipertenzije. Operacija mi je trebala biti urađena još prošle jeseni ali zbog svega navedenog to se odužilo do sada. Molim Vas obzirom na moje stanje i godine šta bi ste mi predložili? Izvinite na preopširnosi. Veliko Vam hvala za savjet i izdvojeno vrijeme. Svako Vam dobro ! Zagorka .

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Postovana po onome sto ste napisali jasno mi je zasto Vas ovi iz Doboja nisu operisali. Vi ste vrlo rizican pacijent a faktor vreme je pokazao da ginekoloski problemi koje imate nisu opasni za Vas zivot, dok bi operacija to mogla da bude. Cinjenica je da Vi jeste kandidat za operaciju i da bi je uz dobru preoperativnu pripremu i vrsnu anesteziju (ako je moguce u spinalnoj anesteziji) trebalo uraditi, ali ne po svaku cenu. O tome ce odluciti konzilijarno anesteziolog i kardiolog kada se budete javili banjaluckim lekarima- na licu mesta. Moj predlog je da ako nemate ginekoloske smetnje ne idete na operaciju- samo ako morate (bolovi, stomak raste, pritisak u abdomenu utice na rad srca, anemija...) Sve najbolje.
  1. Poštovani dr. Stefanoviću, imam 30 godina, četvorogodišnjeg sina. Pre ove trudnoće nisam imala pobačaje niti kiretaže. Prvu menstruaciju sam dobila u 15 godini i od samog početka do danas su bile neredovne 35-40-50 dana. Dete sam dojila 2 godine. Tokom prve godine dojenja nisam imala menstruaciju, a tokom druge možda 3-4. Decembra meseca 2007 god. nađena mi je cista na desnom jajniku veličine 6.5x4.5. Terapija mi je bila 6 meseci Orgametril i kontrole jednom mesečno. Cista se za šest meseci neznatno smanjivala, a početkom juna meseca ove godine počela sam da osećam bolove sa desne strane. Dana 26.06.2008. god. operisna sam. Završna dijagnoza: Tu cysticus ovarii 1.dex.torquatus. OP: Laparotomia transversa suprapubica sec Phannenstiel Ovariectomia 1.dex. N.83.2.Patohistološka dijagnoza: (D39.15) Cystadenofibroma ovarii (prisutna i muciozna komponenta). (N83.91) Cystis paratubalis serosa, parva. Menstruaciju sam dobila 28.07.2008. god. dva dana posle operacije, ali je bila izazvana Orgametrilom,a narednu 02.08.2008. god. Molim vas da mi kažete da li je meni neophodna hormonska terapija nakon ove operacije. Doktor koji me je operisao je mišljenja da levi jajnik sada preuzima funkciju desnog i da ga treba pustiti da samostalno uspostavi funkciju (nikako tablete za kontracepciju), druga dva ginekologa sa kojima sam razgovarala su mišljenja da obavezno moram da pijem tablete za kontracepciju narednih 6 meseci i da levi jajnik treba sprečiti da stvara folikule jer postoji mogućnost da se stvori cista i na levom, tako da ja neznam šta da radim i koga da poslušam. Takođe vas molim da mi kažete kolike su moje šanse za začećem sa jednim jajnikom i kada i da li je moja cista nastala kao posledica neredovnih menstruacija.Izvinite što sam bila opširna. Unapred zahvalna. D.K.

    Odgovoreno: 06. 08. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Imali ste dobrocudnu cistu koja se uvrnula oko svoje peteljke sto je uslovilo bolove i iznudilo operaciju. Sto se tice vaseg daljeg tretmana ja sam saglasan sa doktorom koji Vas je operisao. Jajnik ima veliku rezervu i odsustvo jednog se nece odraziti na Vase reproduktivno zdravlje sto znaci da cete moci da ostanete trudni. Dakle Vama hormonska terapija nije potrebna-Vas operator je u pravu. Sto se tice kontraceptiva i stava druge dvojice- ni tu nema problema Vi slobodno mozete uzeti sledecih 6 meseci oralnu kontracepciju, a sta posle tih 6 meseci i ako zelite trudnocu? Dakle rezime- Vi ne mozete dozivotno uzimati OK i ziveti u strahu od ciste, takodje zelite i drugo dete te zato slobodno pustite jajnik da radi, ali budite u kontaktu sa svojim ginekologom. Posle 6 meseci mozete ostati trudni.

Prikazano 2996-3000 od ukupno 5121 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460