Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Poštovana,
    Imam 23 god. i do pre godinu dve nisam imao problema sa žvakanjem hrane niti sa digestivnim traktom, a onda sam postepeno primetio da sve teže žvaćem i gutam neke vrste hrane, posebno ako se radi o npr. pečenom mesu ili sl. Stanje se sada toliko pogoršalo da mi treba puno vremena da sažvaćem i onu hranu koja inače nimalo nije žilava. Teško mi je da jedem čak i jabuku, kuvani kukurus, ćevape i sl. Imam sve zube na broju, iako je doduše svaki plombiran s obzirom da se lako kvare. Ono što me zbunjuje jeste činjenica da do 20-21 godine nisam imao problema te sada ispada da su mi zubi naprasno otupeli. Takođe više nisam siguran ni koliko se radi o problemu žvakanja, a koliko ja već imam od toga fobiju. Koji je Vaš savet?
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 15. 08. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Neophodan je neurološki pregled, da bi se utvrdilo da nije u pitanju slabost muskulature mišića žvakaća, jer zubi očigledno nisu problem. Tek nakon toga možemo govoriti o psihički uzrokovanom problemu.
      dr D. Krasić. Pozdrav.
  1. Poštovana,
    Imam 42 godine i prije 9 godina mi je dijagnosticirana anksioznot sa somatizacijom. Pio sam terapiju seroxat i xanax a u drugom navratu cipralex i xanax. I bilo mi je bolje. Poslije sam povremeno uzimao xanax pp. Unazad 3 mjeseca sam imao nekoliko izuzetno stresnih situacija koje su me jako pogodile (smrt drage osobe, otac se razbolio i operisan od ca pluća, alergijska reakcija i gušenje kćeri, spoznaja da mi najbolji prijatelj boluje od ca colona), i koje su se odrazile na moje trenutno psiho-fizičko-zdravstveno stanje. Prvo je krenulo sa difuznim bolovima u abdomenu, te je dijagnosticiran gastritis chr. (gastro i kolonoskopija urađeni), " preskakanje" srca i hipertenzija su prisutni odavno i pijem terapiju po internisti, tjeskoba, potištenost, nesanica. Problem koji je sada prisutan zadnjih par dana je trnjenje u desnoj strani glave, obraza, jezik, vrat. Neuroloških ispada nema. Osjećaj panike, straha od bolesti sa negativnim iščekivanjem je prisutan. Pod stresom sam zadnjih 2 mjeseca. Uzimam xanax 0,5mg 3-4x dnevno, moj psihijatar je na godišnjem, i nema ga još minimum 1 mjesec. U telefonskom razgovoru mi je preporučio cipralex i xanax u kombinaciji. Samo me zanima da li je to trnjenje u glavi moguća posljedica svih tih stresnih situacija i molim Vas za savjet.
    Unapreijed zahvalan.

    Odgovoreno: 15. 08. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Trnjenje može biti posledica dešavanja psihičke prirode, pogotovu problem možemo tako nasloviti, ukoliko je neurolog izvršio ispitivanja i pregled. Medikamentna terapija je potrebna, ponekad i odgovarajuća kombinacija lekova, ali i dužina korišćenja leka. Takođe, medikamentna terapija nije dovoljna, ako je jedina i ne ide uz psihoterapiju. Ne znam da li je dobro da čekate Vašeg doktora ili da se obratite nekom drugom i krenete sa psihoterapijom, jer je dugi period čekanja pred Vama.
      dr D. Krasić. Pozdrav
  1. Poštovana dr,
    Imam 56 godina, i već četiri godine koristim Lorazepam, pola tablete od 2,5 mg pred spavanje i aminofilin jer sam astmatičar. Sada tu nema kraja, probala sam da prestanem da pijem lorazepam ali od nespavanja, srce mi lupa, nemam vazduha, gušim se. Inače godinama patim od nesanice. Kako da se odviknem od tableta za spavanje?
    Hvala Vam puno, unapred. Jelena

    Odgovoreno: 15. 08. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Krenite sa postepenim smanjivanjem doze na nedelju dana. T. Lorazepam postoje i u dozi od 1mg, ležite u isto vreme, popijte topli napitak (mleko, čaj od matičnjaka), opustite se i budite uporni i strpljivi.
      dr D. Krasić. Pozdrav
  1. Poštovana,
    Nakon smrti oca 2000. godine i pri kraju fakulteta upao sam u depresiju. Lečenje je trajalo od 2000.  - 2003. godine, nakon čega sam otišao na privremen rad u Rusiju. U periodu od 2003. do Decembra 2008. godine sve je poprilično bilo normalno i normalno sam funkcionisao. U Decembru 2008. godine napustio sam posao i osnovao privatnu firmu. Od tada opet počinju moji problemi. Inače, oni se ogledaju u tome što teško održavam koncentraciju, nemam mogućnost da stvari odradim kvalitetno i do kraja već napuštam na pola, nemam samopouzdanja, imam strah od telefona, strah kada razgovaram sa ljudima koji imaju autoritet, tada oni viču na mene a ja se zbunim u potpunosti i sav se unervozim. Obične životne stvari kao plaćanje računa, overavanje zdravstvene knjižice, izlazak sa prijateljima sam totalno zanemario, tako da više to i ne radim već samo sedim u stanu. Više nemam volje ni snage ni za šta. To se sve naravno odrazilo i na moje odnose sa suprugom. Nemam redovne seksualne odnose, ona oseća da nema podršku niti stabilnost koju očekuje od jednog muškarca. To nam polako ali sigurno razorava vezu. Mnogo sam neodlučan, često ne znam šta želim, stalno sam nervozan i napet, nemam snage da odem na rođendane, svadbe i veselja, a ako odem samo sedim i ćutim. Kao da postoji nešto što me blokira. Prestao sam da jedem, jedem jednom u dva dana i to na silu po malo. Izgubio sam oko 7kg od Decembra 2008. U Aprilu 2009. godine sam se javio kod psihijatra koji mi je postavio dijagnozu " disordo personae anxiousus ( evitans) f60. 6" i " disordo personae depedens - f60. 7". Prepisao mi je Seroxat od 20mg ujutru i Bromazepam 3mg 2x1 koji su samo donekle poboljšali situaciju. Molim za savet i Vaše mišljenje, jer sam strašno uplašen šta se može dogoditi, a sa ovakvim unutrašnjim pritiskom veoma teško živim i sve što je kvalitetno uništavam oko sebe. Molim, takođe, da ukoliko neko od ljudi koji čitaju Vaš sajt a imaju sličnu situaciju, da me kontaktiraju, da mi daju neki koristan savet, kako se iz svega izvući.
    Hvala unapred.

    Odgovoreno: 13. 08. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Vaš problem jeste u ponovljenoj depresivnoj afektivnoj promeni, koja bi zahtevala lečenje, ali pre svega česte psihoterapijske seanse, naravno i uz primenu terapije, koja bi podrazumevala eventualnu izmenu ili dopunu dosadašnje. Sa psihoterapijom morate početi što pre jer mislim da ona daje najpoželjnije rezultate.
      dr D. Krasić. Pozdrav
  1. Kako može da se leči impotencija koja je psihološke prirode?

    Odgovoreno: 13. 08. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,

      Posle razgovora sa psihijatrom i njegove procene dobijete odgovarajući tretman, koji može biti psihoterapija ili tretman odredjenim medikamentima.
      Pozdrav

Prikazano 951-955 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460