Četiri operacije grudne hirurgije koje su ušle u istoriju srpske i evropske medicine


U 2020. godini, kada su se prioriteti u lečenju izmenili, može se pogrešno zaključiti da je medicina mimo kovida stala - ali to nikako nije slučaj. Ovaj tekst je o grudnoj hirurgiji koju situacija nastala usled pandemij nije „pojela“, a o tome najbolje svedoči doc. dr Nebojša Marić, grudni hirurg i docent na Medicinskom fakultetu Univerziteta odbrane u Beogradu. Sa svojim kolegama, vrsnim stručnjacima medicine, docent Marić je bio svedok i učesnik četiri zanimljiva klinička slučaja koja su nastala u četiri različite operacione sale. Ovaj tekst je upravo o tome. 

Operacija karcinoma pluća sa mašinom za vantelesni krvotok uz resekciju dela srca

Slučaj 1. (februar, 2020.)

Pacijentu Z. P, starosti 68 godina, dijagnostifikovan je karcinom levog plućnog krila. Bolest je izazvala pljuvanje krvi i mnoge druge tegobe. Psihički pritisak osećali su i bolesnik i njegova porodica. Najteži je bio strah od mogućnosti fatalnog ishoda u bilo kom trenutku. Od ovakve bolesti teško je u potpunosti se izlečiti - ali uvek vredi pokušati. Tumorska promena se nalazila u centralnom delu levog pluća, a rasla je ka srcu. Hemoterapija kojom se pacijent lečio nekoliko meseci nije dala zadovoljavajući rezultat.

Ovo sve se dešava početkom kalendarske godine, dok operacione sale funkcionišu regularno, a preteća epidemija se još nije zahuktala.

Nakon ozbiljne preoperativne pripreme izvedena je složena operacija uz učešće doajena kardiohirurgije VMA pukovnika prof. dr Radoja Ilića, koji je zdušno prihvatio ideju da se srce prikači na mašinu za vantelesni krvotok kako bi se smanjio rizik od potencijalnog intraoperativnog krvarenja i da zajednički pristupimo odstranjenju karcinoma i kompletnog levog pluća, a potom i resekciji dela srca. Da bi se ta operacija uradila, neophodno je pristupiti srcu i plućima rezom kojim se preseca cela grudna kost uz još jedan pomoćni rez između rebara.
Operacija je uspešno izvedena nakon četiri sata timskog rada.

Operacija karcinoma pluća sa mašinom za vantelesni krvotok uz resekciju dela srca
Operacija karcinoma pluća sa mašinom za vantelesni krvotok uz resekciju dela srca

Postoperativni tok je uredno protekao. Interesantan je detalj da u određenim situacijama postoji i mogućnost zbrinjavanja, odnosno prošivanja defekta na srcu na mestu na kom je srce bilo u kontaktu sa karcinomom i van tela pacijenta, na eksperimentalnom stolu. Kada se to uradi, srca se vrati u telo. U ovom slučaju to nije bilo potrebno, ali je prof. Ilić bio spreman i na tu opciju.
Postignut je uspeh koji ulazi u istoriju medicine. U takvom trenutku osećate da možete promeniti, ili bar usporiti, prirodni tok i pokloniti pacijentu i njegovoj porodici neprocenjivo vredno vreme. Jedan spasen život - spasen ceo svet!
Ovo je uspeh VMA, uspeh Klinike za grudnu i kardiohirurgiju, uspeh za srpsku medicinu.

Rekonstrukcija živčanog spleta paralisane desne ruke pomoću živca iz grudnog koša

Slučaj 2. (maj, 2020.) - Prvi put u Evropi operacija je izvedena na ovaj način.

Ovaj svakako ingeniozni inovativni operativni tretman izveden je po ideji pukovnika prof. dr Ivana Marjanovića, eminentnog srpskog vaskularnog hirurga koji je uključen u lečenje mladog pacijenta A. R. (28), koji je teško povređen još polovinom prošle godine u teškoj saobraćajnoj nesreći.

Nakon serije operacija koje su prethodnih meseci timovi hirurga različitih specijalnosti izvodili u cilju očuvanja života i kvaliteta života ovog mladog čoveka, dijagnostikovana je povreda vratnih
nerava koji su uzrokovali kompletnu paralizu desne ruke, te je 5. maja 2020. u Klinici za vaskularnu hirurgiju VMA uspešno izvedena rekonstrukcija, odnosno neurotizacija, brahijalnog pleksusa transferom nerva uzetim VATS metodom iz desne polovine grudnog koša.
Komplikovan operativni zahvat kod pacijenta izveo je tim lekara VMA i lekara Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije.
Tim VMA predvodili su vaskularni hirurg pk. prof. dr Ivan Marjanović i grudni hirurg ppk. doc. dr Nebojša Marić, dok su tim lekara KCS činili prof. dr Lukas Rasulić i dr Andrija Savić.