Kako deca bogate svoj rečnik

Bogaćenje rečnika je proces koji traje ceo život. Najintenzivniji period rasta vokabulara je tokom detinjstva. Većinu reči deca nauče spontano, dok je za određene reči i u situacijama kad jezički razvoj deteta kasni, potrebno ciljano raditi na razvoju rečnika.

SPONTANO UČENJE REČI odvija se kroz svakodnevnu komunikaciju, usmenu i pismenu. Postoje tri načina spontanog učenja reči:

  • deca su aktivni učesnici konverzacije, najčešće sa odraslima. Tokom razgovora sa odraslima deca čuju nove i zanimljive reči. Odrasli često više puta ponove te reči tokom razgovora. Tako da deca dok razgovaraju sa odraslima uče nove reči;
  • deca slušaju odrasle koji im čitaju. Deci se čitaju knjige prilagođene uzrastu. Razgovor o pročitanom pomaže detetu da zapamti nove reči i poveže ih sa postojećim znanjem i iskustvom. Neophodno je deci svakodnevno čitati knjige. U knjigama će se deca sresti sa rečima koje ređe koristimo u spontanom govoru i sa kojima ne bi imala prilike da se susretnu drugačije;
  • deca čitaju sama (školska deca). Što više vremena dete provede čitajući imaće bogatiji rečnik. Čitanje ne podrazumeva samo knjige, romane i priče. Dete treba da čita ono što mu se dopada i za šta je motivisano, pa makar to bili i stripovi.
 
Pročitajte više u tekstu Kako deca bogate svoj rečnik.

 

 

VOĐENO UČENJE NOVIH REČI od strane roditelja i nastavnika neophodno je za određene kategorije reči. To mogu biti reči koje su česte u govoru odraslih ( rečitost, dimenzija), ali i reči koje se ređe čuju ( opanak, čutura).

Na koji način upoznajemo dete sa novom rečju?

Direktnim objašnjenjem date reči u trenutku kad je dete čuje u govoru odraslih.

Objašnjavanjem nepoznate reči pre čitanja teksta u koje se ona javlja. Na taj način istovremeno pospešujemo učenje nove reči i razumevanje pročitanog.

Ohrabrivanjem deteta da novu reč koristi u govoru i u pisanju.

Učenje novih reči kroz različite modalitete. Što je dete više okruženo novim rečima, da ih čuje, vidi-čita, piše i stimulisano da ih aktivno koristi, imaćemo bolje rezultate.

Ono što je važno, ne možemo očekivati da će dete usvojiti novu reč nakon što ju je prvi put čulo. Za pravo učenje potrebno je više ponavljanja.

 


Podeli tekst:

Diplomirani logoped Smilja Majević bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kao i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računan...

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde