Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

„Da biste pomogli detetu da izgovori reč, postavljajte pitanja izbora“


Nakon pojave prve reči roditelji brzo očekuju drugu, potom treću... Nekad zaboravljamo da se za tu prvu reč dete spremalo celu godinu. Učenje nove reči počinje od slušanja, usmeravanja pažnje, posmatranja, povezivanja, gledanja pokreta usana, mimike, gestova. Da bi dete neku reč počelo da govori, potrebno je da je razume, da shvata kad je treba koristiti, šta će dobiti izgovarajući je.

Kako da naučimo dete prve reči?

Kad učimo dete nove reči imajmo uvek u vidu da ga prvo učimo da razume, a potom ga učimo da izgovori.

Pitanja izbora jesu pitanja ili-ili. „Hoćeš li krušku ili jabuku?“ „Hoćeš li na ljuljašku ili na klackalicu?“ „Hoćeš li mleko ili vodu?“

Nije preporučljivo detetu postavljati pitanja sa tri ili više izbora, npr. „Hoćeš li jabuku ili bananu ili narandžu“. Razlog za to jeste kraći opseg detetove pažnje, jer u slučaju više izbora dete mora aktivno slušati, zapamtiti i potom navesti šta je njegov izbor. Takođe, psiholozi su istraživali i zaključili da lakše pravimo izbor između dva ponuđena nego kad je ponuda veća.

U situaciji kad detetu postavljamo pitanje izbora važno je da dete može videti dva izbora koja mu dajemo. Kad izgovaramo trebalo bi i da pokažemo ono što imenujemo. Tako će dete povezivati ono što vidi sa rečju koja ga opisuje.

Kad postavljamo pitanja izbora pored toga što pokazujemo ono što nudimo, potrebno je da naglasimo svaki od tih izbora, ali i razdvojimo tako što ćemo napraviti pauzu između njih.

Odgovaranje na pitanja izbora podstaći ćemo time što ćemo detetu dati izbor između jedne njemu baš omiljene stvari i druge ne baš tako omiljene, npr. između banane koju obožava i kruške koju nerado jede. U takvoj situaciji dete će dati sve od sebe da nam zatraži ono što voli.

Dete koje nema reč, prvo će gledati, posezati i/ili pokazivati na predmet koji želi. Sa razvojem govorno-jezičkih sposobnosti dete će se više služiti rečima. Verbalni odgovori mogu biti u vidu prvog glasa za datu reč, prvog sloga ili uprošćenog izgovora za duže reči.

Primeri iz svakodnevice

Primer: pitanja izbora možemo koristiti kad biramo garderobu za vrtić. „Hoćes li majicu sa bagerom ili majicu sa medom?“

Primer: pitanja izbora možemo koristiti za izbor užine. „Hoćeš li bananu ili narandžu?“

Primer: pitanja izbora možemo koristiti kad biramo igračke. „Hoćeš li auto ili kamion?“

Preduslovi za uspešnost u ovoj aktivnosti:

  • pratite detetova interesovanja,
  • nudite jednu omiljenu i jednu ne tako omiljenu stvar,
  • pokažite ono što imenujete,
  • prihvatite svaki odgovor.

Pružajući detetu nove reči učimo ga prvo novim pojmovima, a potom rečima kojima će krenuti da se služi kad za to bude spremno.

Hanen centar

Tekst je nastao na osnovu Hanen saveta za roditelje dece koja kasne u razvoju govora. Hanen centar je neprofitna organizacija iz Kanade posvećena pomaganju deci da komuniciraju najbolje što mogu. Postoji od 1975.godine kad je razvijen program „Za razgovor je potrebno dvoje“ koji obučava roditelje kako da pomognu detetu da komunicira. Hanen centar obučava logopede širom sveta za primenu licenciranih programa.

Podeli tekst:

Diplomirani logoped Smilja Majević bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kao i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računan...

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde


ZAKAZIVANJE 063/687-460