Ne preterujte sa lekovima protiv anksioznosti

Valijum i njemu srodni lekovi koriste iste puteve nagrade u mozgu kao i heroin i marihuana što može da dovede do zavisnosti, upozorio je tim švajcarskih i američkih stručnjaka.

Oni se zalažu za pronalaženje alternativnih lekova protiv anksioznosti, koji ne bi mogli da izazovu zavisnost pacijenata, prenosi Rojters.

"Valijum", kao i "ativan", "ksanaks" i slični lekovi iz grupe benzodiazepina deluju smirujuće, jer na isti način kao i navedene droge podstiču aktivnost neurotransmitera pod nazivom gama-aminobutirična kiselina (GABA). Na taj način se aktivira dopamin, poznat i kao "hormon zadovoljstva".

Lek "valijum" kompanije "Roš" (poznat i pod generičkim imenom "diazepam") je najpoznatiji iz klase benzodiazepina, koja još od 1960-ih dominira svetskim tržištem medikamenata protiv anksioznosti.

švajcarsko-američkom studijom je utvrđeno da benzodiazepini izgleda deluju tako što se vezuju za određeni deo GABA, koji stručnjaci nazivaju "pođedinicom alfa1 GABA receptora tipa A".

Kada bi se razvili slični benzodiazepini, koji bi se vezivali za neki drugi deo GABA, moglo bi da se zadrži povoljno dejstvo tih lekova, ali bez stvaranja zavisnosti, napominje međunarodni tim stručnjaka.

Jedna nedavno objavljena studija je pokazala da su osobe s višom koncentracijom dopamina u mozgu sklonije da stvore zavisnost od hemijskih supstanci.

Farmaceutske kompanije godinama nastoje da proizvedu benzodiazepine nove generacije, koji bi imali selektivnije dejstvo i ne bi dovodili do neželjenih propratnih pojava, ali su dosad imali slabe rezultate.

Nemački istraživači su, istina, prošle godine objavili da su "na tragu" jedinjenju koje bi moglo da spreči napade panike, a ne bi imalo neželjena dejstva dosadašnjih lekova protiv anksioznosti.

Kompanije "Merk" je 2003. morala da napusti rad na potencijalnom leku protiv anksioznosti, poznatim kao "GABA alfa2/alfa3" pošto su rezultati druge faze kliničkih ispitivanja bili nezadovoljavajući.
Pogledajte sva pitanja i odgovore u vezi anksioznosti.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 4

  1. Dejča 20.05.2011

    Opšte je poznato da svi lekovi iz ove grupe lekova izazivaju zavisnost za 14-15 godina uzimanja, otprilike kao i alkohol. Ja sam bio alkoholičar i sad mi daju bromazepam. Znam da su apstinencijalne krize još gore nego kod alkohola, šta će onda da mi daju (jedino metadon) .


  2. boba 27.09.2010

    Dopamin nije hormon nego neurotransmiter.


  3. ॐ† ThE WizarD †ॐ, 24.06.2010

    Ja mozam da kazam samo deka, bev zavisnik podolgo vreme. I dijazepamot nema veze, mene ne mi deluva pa moram da zemam uste nesto - kako na primer xeleks, mendilex i takvi sranja za da osetam barem nesto od nesto. Taka da dijazepamot e za mene licno tapa.


  4. martin 26.03.2010

    Tekst je ok i bazire se na naucnim cinjenicama ali nisam bas siguran da ne postoi bezbedan lek za anksioznost siguran sam da i farmacija i nauka krije originalan lek ali kada bi se takav pojavio u javnosti propalo bi bar 100 vrsta onih drugih a to bi prouzrokovalo strasan finansiski pad a to niko ne zeli jer danas farmacija ne sluzi da udovolji coveku vec covek farmaciji


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde