Život osoba sa dijabetesom je značajno olakšan uz kontinuiranu isporuku insulina

Prema procenama Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u Srbiji oko 770.000 osoba živi sa dijabetesom, od čega oko 30.000 ljudi ima dijabetes tip 1.

Rana dijagnostika dijabetesa nije sama po sebi dovoljna jer bez adekvatne i kontinuirane terapije, osoba sa dijabetesom oseća zdravstvene poteškoće tokom održavanja nivoa šećera u krvi. Osim same terapije, važnu ulogu u svakodnevnoj rutini osoba sa dijabetesom imaju i aparati za merenje glukoze. Savremene tehnologije su svojim napretkom omogućile osobama sa dijabetesom da u uz pomoć merača koji pokazuje vreme u optimalnom opsegu glikemije, olakšaju i poboljšavaju kvalitet života.

Ključ terapije i dobrog praćenja nivoa glikemije u krvi leži u kontroli i jasno definisanom prepoznavanju svih odlika dijabetesa. Iz tih razloga je veoma važno da sve osobe sa dijabetesom budu upoznate sa njegovim karakteristikama, kao i dostupnim savremenin terapijama. 

Kako bi se što veći broj osoba sa dijabetesom u Srbiji upoznao sa najsavremenijim načinom kontinuirane isporuke insulina koji olakšava kontrolu dijabetesa, održana je konferencija za medije pod nazivom „Život osoba sa dijabetesom je značajno olakšan uz pomoć najsavremenijeg načina kontinuirane isporuke insulina“ u Beogradu.

Na konferenciji su učestvovali profesor medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Aleksandra Jotić, specijalista interne medicine i subspecijalista endokrinologije ispred Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, pri Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, Uroš Bogdanović, član upravnog odbora Dijabetološkog saveza Srbije, Jelisaveta Fotić, doktorantkinja medicinske antropologije, član udruženja „Plavi krug“ i Jovana Živić, nutricionista i fitnes trener, član udruženja Dijabetološki savez Srbije. 

„Dijabetes je hronično oboljenje koje pogađa milione ljudi širom sveta i značajno remeti kvalitet života. Osobe sa dijabetesom su 24 časa dnevno, 7 dana u nedelji, 365 dana u godini, opterećene primenom različitih terapijskih režima i kontrolom glikemije. Senzorom pomognuta insulinska pumpa (SAP) omogućava obustavu isporuke insulina značajno pre ispoljavanja hipoglikemije, smanjujući njihov broj, što značajno povećava bezbednost i kvalitet života. Nedavno je razvijen hibridni sistem, koji dodatno automatizovano isporučuje korekcije doza insulina nakon obroka, pružajući veću fleksibilnost u životnim aktivnostima.” navodi prof. dr Aleksandra Jotić.

“Svaka osoba sa dijabetesom zna da je redovno merenje glukoze jedan od stubova optimalnog menadžmenta dijabetesa. Koristeći najnovije tehnologije, sve manje moramo da merimo nivo glikemije iz prsta, a pored toga dobijamo najširu moguću sliku o njenim kretanjima. Takođe, korišćenjem ovih senzora dobijamo i uvid u nove parametre kvaliteta menadžmenta dijabetesa, kao što je vreme provedeno u optimalnom opsegu glikemije (tzv. Time in Range – TIR), koji polako ali sigurno, postaje novi zlatni standard na osnovu kojeg možemo utvrditi kvalitet menadžmenta dijabetesa,” rekao je Uroš Bogdanović, član upravnog odbora Dijabetološkog saveza Srbije

Po pitanju dostupnosti senzora za merenje šećera u krvi, moramo imati u vidu da na to nemaju pravo sva deca, odnosno da pravo imaju samo ona deca koja su na insulinskoj pumpi ili koja imaju dijagnozu brittle dijabetesa. Iako su senzori danas tehnološki bolji, ipak treba imati u vidu da tehnologiji ne možemo potpuno i uvek verovati, te je važno da jednom dnevno merimo šećer bockanjem iz prsta. Veoma mali broj dece u Srbiji trenutno koristi najnovije senzore za merenje šećera u krvi, s obzirom na to da oni mogu da se koriste samostalno ili u saradnji sa pumpom koja se ne dobija o trošku RFZO-a, te je tako potrebno staviti najnoviju insulinsku pumpu na listu medicinskih pomagala o trošku RFZO-a,” ističe Jelisaveta Fotić, doktorand  medicinske antropologije, član udruženja Plavi krug

Senzori pružaju moderan način merenja glukoze u svakom trenutku u toku dana, čime se osobama sa dijabetesom otvaraju brojne nove mogućnosti u vezi sa fizičkom aktivnošću. Najbolji primer za to je Jovana Živić, profesionalni nutricionista i fitnes trener. Nivo šećera u krvi neće menjati svoje vrednosti istom dinamikom tokom treninga snage, kardio vežbi ili joge. Jovana je uočila da osobama sa dijabetesom naviše prija joga, kao i vežbe istezanja, dok vežbe snage prave značajne razlike u nivou šećera u krvi. Zaključila je svoje izlaganje objašnjenjm zašto senzor osobama sa dijabetesom može promeniti pogled na fizičke aktivnosti - osim redovnog praćenja promene šećera u krvi, svaka osoba može svoju fizičku aktivnost prilagoditi potrebama svog tela. Na ovaj način, savremena medicina i tehnologija su osobama sa dijabetesom pružili pobednički tim u praćenju nivoa šećera u krvi.


Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde