Schistosoma

Schistosoma je trematoda (metilj). Trematode su helminti oblika lista. Telo im je prekriveno zaštitnim omotačem, tegumentom, preko kojeg se vrši apsorpcija hranljivih supstancija posredstvom mikrovila ispod kojih se nalaze mitohondrije, pinociti i druge strukture koje omogućavaju apsorpciju. Ispod tegumenta se nalazi više slojeva mišića. Odrasle jedinke dostižu dužinu od 20 mm a mužjaci 10-15 mm. Predstavnici su: 
  • Schistosoma haematobium,
  • Schistosoma mansoni,
  • Schistosoma japonicum,
a ređe su:
  • Schistosoma mekongi i
  • Schistosoma intercalatum.

Put prenošenja

Šistozome prvo inficiraju pojedine vrste vodenih puževa, koji zatim otpuštaju larve (cercariae) u vodu, gde one u roku ood 48 sati se ili zakače za kožu čoveka koji dolazi u dodir sa kontaminiranom vodom ili umiru. Larve zatim migrigaju do superficijalnih vena a u toku nekoliko narednih dana stižu do plućne vaskulature. Za to vreme larve menjaju svoj izgled i sastav i postaju otporne na imunološki sistem domaćina, nazivaju se šistozomule, a vezuju se za proteine domaćina. Zatim dospevaju iz plućnih kapilara u sistemsku cirkulaciju i tako dospevaju do portalnih vena gde i sazrevaju. Zatim dalje odlaze u mezenterične vene gde produkuju jajašca. Jajašca, koja mogu izazvati burnu alergijsku granulomatoznu reakciju, se zatim izbacuju putem fecesa ili urina, dospevaju u vodu i tako zatvaraju krug infekcije. Neka jajašca se mogu i zadržati u u portalnoj ili plućnoj cirkulaciji.

Patološki (medicinski) značaj

Šistozomijaza je oboljenje izazvano infekcijom trematodom Schistosoma, najčešće se javlja u Africi, Južnoj Americi, Aziji, ali turizam i imigracija su doveli do širenja bolesti i van endemskih područja.
Bolesnici sa akutnom šistozomijazom (Katajama groznica), nekoliko nedelja nakon infestacije, imaju povišenu temperaturu, groznicu, glavobolje, malakslaost, bolove u mišićima i zglobovima, hepatosplenomegaliju (uvećane jetra i slezina), kašalj, krvave stolice, bol u gornjem desnom kvadrantu abdomena, nekada urtikariju, limfadenopatiju.

Kod hroničnog oblika prvi simptomi i znaci se mogu javiti mesecima i godinama nakon infestacije. Javljaju se krvavi prolivi, bol u abdomenu, hepatosplenomegalija, hematemeze (povraćanje krvavog sadržaja), portna hipertenzija, ascites (nakupljanje tečnosti u trbušnoj duplji), hematurija (krv u mokraći), dizurija (bolno mokrenje), lezije u predelu vulve ili perianalno u vidu ulceracija ili fistula, dispneja (otežano disanje), pulmonarna hipertenzija, kašalj, palpitacije, bol u grudima, epi napadi ili izmene stanja svesti, fokalni neurološki ispadi, paralize.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, pregleda krvi, mokraće i stolice (nalaz uzročnika u urinu  i stolici), seroloških testova (imunoflorescencija, RVK, ELISA), ultrazvuka, biopsije kolona, cistoskopije i endoskopije.

Lečenje

Ordiniraju se antihelmintni lekovi, a lek izbora je praziquantel. Bolest ne ostavlja trajan imunitet, tako da lako može doći do reinfekcije, pa je prevencija (higijenski uslovi) veoma bitna.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 1

  1. Bosko Petrovic 15.09.2021

    Bavim se kvantnom i prirodnom medicinom,skoro sam kod djecaka starosti 10 g,nasao Schistosoma. Imajuci u vidu da mu je 10 godina sta on sme da uzima.Pozdrav!


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde