Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Placeholder doctor image

Prof. mr Željko Kojadinović

Specijalista neurohirurgije

O lekaru

Prof. mr Željko Kojadinović je neurohirurg iz Novog Sada.

Diplomirao je 1993. godine na Med. fakultetu u Novom Sadu, kao najbolji student u generaciji i odmah počeo specijalizaciju.

Neurohirurško znanje je sticao, pored naše zemlje, u USA i Nemačkoj. Magistrirao je iz oblasti hirurškog lečenja bola u kičmi nakon neuspelih operacija diskus hernije. Doktorirao je na temi tumora mozga. 

Dr Kojadinović se bavi dijagnostikom i terapijom bolesti iz sledećih oblasti neurohirurgije:

  1. Terapija bola
  2. Povrede mozga, kičme i živaca
  3. Tumori mozga, kičme i živaca
  4. Aneurizme mozga
  5. Angiomi mozga i kičme
  6. Intrakranijalni i spinalni apscesi
  7. Bolesti kičme - kao što su diskus hernija i spondiloza
  8. Povrede i bolesti nerava
  9. Hidrocefalus i ostale anomalije odraslih
  10. Korekcija defekata lobanje zaostalih nakon povreda

Autor je velikog broja naučnih radova koji su objavljivani u prestižnim neurohirurškim časopisima. Profesor je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

Autor je sajta posvećenog pacijentima na kome su prikazani dijagnostika i lečenje iz svih najvažnijih oblasti neurohirurgije.

O lekaru

Prof. mr Željko Kojadinović je neurohirurg iz Novog Sada.

Diplomirao je 1993. godine na Med. fakultetu u Novom Sadu, kao najbolji student u generaciji i odmah počeo specijalizaciju.

Neurohirurško znanje je sticao, pored naše zemlje, u USA i Nemačkoj. Magistrirao je iz oblasti hirurškog lečenja bola u kičmi nakon neuspelih operacija diskus hernije. Doktorirao je na temi tumora mozga. 

Dr Kojadinović se bavi dijagnostikom i terapijom bolesti iz sledećih oblasti neurohirurgije:

  1. Terapija bola
  2. Povrede mozga, kičme i živaca
  3. Tumori mozga, kičme i živaca
  4. Aneurizme mozga
  5. Angiomi mozga i kičme
  6. Intrakranijalni i spinalni apscesi
  7. Bolesti kičme - kao što su diskus hernija i spondiloza
  8. Povrede i bolesti nerava
  9. Hidrocefalus i ostale anomalije odraslih
  10. Korekcija defekata lobanje zaostalih nakon povreda

Autor je velikog broja naučnih radova koji su objavljivani u prestižnim neurohirurškim časopisima. Profesor je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu.

Autor je sajta posvećenog pacijentima na kome su prikazani dijagnostika i lečenje iz svih najvažnijih oblasti neurohirurgije.

Više informacija

Specijalizacija

Neurohirurgija

Oblasti Medicine

Neurologija

Grad

Novi Sad

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Radno Iskustvo

Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 775

  1. Postovani dr kojadinovic, sta mislite o upotrebi sehidrina (hidrazin-sulfat) kao pomocnog sredstva za lecenje cisticnog recidivantnog svanoma na mozgu? Druge mogucnosti su iscrpljene. Koja je razlika izmedju cisticnog i malignog tumora osim u smislu da maligni metastaziraju, a cisticni ne? Od cega se satoji cisticni? Pokusavam da bolje razumem ocevu bolest. Hvala jos jednom!

    Odgovoreno: 06. 12. 2009.
    • Prof. mr Željko Kojadinović
      Poštovana,
      Maligni švanomi u ovoj regiji su izuzetno retki. Dijagnoza se postavlja patohistološkim pregledom (pregled isečka tumora pod mikroskopom) . Prognoza, pored tog nalaza, zavisi od tipa operacije, brzine rasta tumora nakon nje, drugih bolesti i oštećenja, starosti pacijenta,. . . Kod postavljanja dijagnoze malignog švanoma, što je veoma retko, odluku o dajoj terapiji donosi onkološka komisija. Uglavnom se predlaže neki oblik zračenja tumora. Ovi tumori retko dovode do metastaza i uglavnom dovode pacijenta do teškog stanja rastom i direktnim pritiskom na moždano stablo. Lek koji pominjete nije u rutinakoj upotrebi i on je jedan od lekova koji se ispituju, ali kod drugih tipova malignih tumora. Oni dovode do izraženog poremećaja metabolizma tela u odmakloj fazi, koji kod malignog švanoma nije dominantan. Primarno se ovaj lek, koliko mi je poznato, upotrebljava kod kaheksije (preterane pothranjenosti) . Ovim putem je teško biti precizan iz nekoliko informacija koje pošaljete, pogotovo kod retke forme tumora i postoji šansa da se da pogrešan savet. Predlažem da konsultujete ordinirajuće specijaliste.
      Pozdrav
  1. Postovani, kada postoje 2 diskus hernije npr. Na segmentu c5-c6 i manja na c6-c7, da li je izvodljivo raditi operaciju?

    Odgovoreno: 04. 12. 2009.
    • Prof. mr Željko Kojadinović
      Poštovana,
      Ukoliko je operacija indikovana može se izvesti. Radi se o rutinskoj operaciji za hirurge koji su njome ovladali. Više o njoj sam pisao na sajtu www. Neurohirurgija. In. Rs
      Pozdrav
  1. Postovani, pre oko dva meseca, mom suprugu (31 god) javio se bol u lumbalnoj regiji. Bol je minuo nakon terapije tetrazepamom, da bi se pre dve nedelje vratio daleko jacim intenzitetom duz cele desne noge. Prepisana terapija movalis. Pregled obavio ortoped, uradjen rendgenski snimak pre pet dana i danas uradjen pregled mr. Nalaz mr: prikazana prsljenska tela su ocuvanih visinskih promera, urednih is masne kostane srzi i bez znakova dislokacije. Vidi se degeneracija iv diska th11/th12, bez znakova hernijacije diskalnog materijala. U nivou iv prostora l4/l5 vidi se osteohondroza tip ii i peotruzija diska dorzomedijalno sa masivnom kaudalnom migracijom paramedijalno sa desne strane. Ona vrsi dominantno kompresiju na ventrolateralni aspekt duralne vrece i odgovarajuce radikse iste strane. Ostali intervertebralni diskusi su uredne mr morfologije, bez znakova dorzalnih ekstenzija. Intraduralno i intraforaminalno ne vidi se postojanje spaciokompresivnog procesa. Konus je uredne insercije i bez zona alteracije is, kao i vidljivi deo medule. Regije dorzovertebralne muskulature uredne su mr morfologije. Zaklucak: mr pregled ukazuje dominantno na diskartozu l4/l5 sa dh dorzomedijalno i naglaseno saramedijalno i kaudalno desno, srednje teskog do teskog stepena. Neurohirurg predlozio operaciju. Ono sto mene najvise brine, zbog toga vam i saljem celokupan nalaz, je, koliko je hitna operacija? Da li to "dorzomedijalno" preti da u skorije vreme utice na fizioloske funkcije i eventualno na pokretnost? Koliko imamo vremena? Ako se to uopste moze predvideti. . . . Unapred hvala

    Odgovoreno: 02. 12. 2009.
    • Prof. mr Željko Kojadinović
      Poštovana,
      Indikacija za operaciju i njena hitnost se donosi na osnovu nekoliko parametara koji podrazumevaju barem pregled pacijenta i pregled njegovog snimka. Na hitnost više utiče postojanje neurološkog deficita (u ovom slučaju je to najčešće slabost i "padanje stopala" ili teškoće sa mokrenjem i šira utrnulost) , nego veličina i lokalizacija diska. Ipak samo neurohirurg koji ga je pregledao može vam reći koliko je operacija hitna. Da vas utešim operacija je rutinska i u velikoj većini slučajeva ima odlične rezultate.
      Pozdrav
  1. Postovani dr kojadinovic, odgovorili ste mi pre 10-ak dana u vezi ocevog cisticnog recidivantnog svanoma. Bio je kod svog lekara koji mu je rekao da ne moze nikako da tretira tumor jer je na mozdanom stablu. Otpisao je i zracenje. Da li bi mozda mogao u inostranstvu da se operise i gde? Kako sada da se ponasa i da li da menja nacin ishrane? Hvala i ovog puta.

    Odgovoreno: 02. 12. 2009.
    • Prof. mr Željko Kojadinović
      Poštovana,
      Nažalost bez uvida u njegovu kompletnu dokumentaciju ne mogu više da vam kažem. Ovako bi sve bilo nagadjanje.
      Pozdrav
  1. Poštovani, imam 30 god. Pre mesec ipo dana mi se sasvim iznenada (po prvi put u životu) desilo da jednog dana kao i obično krenula na posao a onda odjednom kao da mi se taj put na trenutke činio nepoznat, kao da nisam mogla da se u momentima setim otkud ja tu i tako slično. . . Obzirom da sam paničar, to me je odmah uplašilo ali to se nastavilo. . . Nisam mogla da se setim nekih stvari iz bliske prošlosti (npr. Predhdnog dana i sl) a onda kad se bolje zamislim setim se. . . I zbog toga sam se javila lekaru koji me je prvo poslao kad psihijatra, koji me je dalje uputio na eeg i mr. Eeg je ukazivao na teta disfunkciju frontotemporalnih i parijetalnih regiona obostrano sa akcentuacijom desno. Onda sam uradila mr i nalaz je da desno i temporoparijetalno vidi se manja fokalna kortiko-subkortikalna lezija desne temporoparijetalne regije koja može odgovarati nalazu kavernoma sa znacima akutizacije. Odatle sam otišla kod neurologa koji mi je dala tegretol i tegobe koje sam imala su prestale nakon 4-5 dana ali rečeno je da ga i dalje pijem. (od tada do danas nisam imala takve probleme) otišla sam kod neurohirurga koji mi je predložio operaciju kavernoma. Tražio je detaljniji nalaz neurologa epileptologa o fokusu napada jer u zavisnosti od toga od operacije se može očekivati ako je neposredna okolina kavernoma fukus i izlečenje "epilepsije", u protivnom se samo prevenira eventualno brutalnije krvarenje koje kod kavernoma nije isključeno. Taj pregled kod neurologa još nisam imala. . . Moje pitanje je: -kakve posledice operacije mogu da očekujem? (inače, rekli su da je to verovatno urožen kavernom) -koliko traje oporavak? -da li je to sigurno epilepsija? Imam ja još milion pitanja ali dosta je i ovo. . . Unapred zahvalna vanja

    Odgovoreno: 28. 11. 2009.
    • Prof. mr Željko Kojadinović
      Poštovana,
      Vaši lekari imaju mnogo više informacija o vašoj bolesti od nas i zato će vam na konkretna pitanja bolje odgovoriti. O konkretnim rizicima morate pričati sa neurohirurgom koji vam je predložio operaciju. Rizici zavise najviše od tačne lokalizacije kavernoma i teško ih je proceniti bez uvida u mr snimak. Inače operacija kavernoma je rutinska operacija i u velikoj većini slučajeva ne ostavlja nikakve komplikacije. Što se tiče izlečenja epilepsije neurohirurg vam je to već objasnio. Potrebna je saradnja epileptologa. Više o kavernomima sam pisao na sajtu www. Neurohirurgija. In. Rs.
      Pozdrav

Prikazano 626-630 od ukupno 775 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460