Svetska zdravstvena organizacija smatra da deca do 2. godine ne treba da se izlažu ekranim...
- Diplomirani logoped, rođena 1981. u Beogradu.
- Diplomirala na Defektološkom fakultetu (sada: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju), logopedski smer, 2005. godine
- Po zavrsetku studiranja započela pripravnički staž na Klinici za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”.
- Nakon pripravničkog staža nastavlja sa radom na dečijem odeljenju Klinike.
- Bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kašnjenja u govorno-jezičkom razvoju usled poremećaja iz spektra autizma, genetskih mutacija, neuroloških promena. Radi sa decom koja imaju riziko faktor ili više njih. Bavi se i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računanja i ostalih školskih veština.
- Radi sa decom i odraslima koji su doživeli povredu glave, pacijentima koji imaju smanjene motorne i/ili mentalne sposobnosti i/ili imaju problem sa čulom vida/sluha.
- Neke od dodatnih edukacija: More Than Words The Hanen Center (rad sa decom sa dijagnozom iz spektra autizma i njihovim porodicama), It Takes Two to Talk The Hanen Center (rad sa decom koja kasne sa razvojem jezika i njihovim porodicama), DTTC metoda (dijagnostika i tretman dece sa govornom apraksijom), NTC sistem učenja....
- Tokom 2017. godine radila kao vodeći logoped u LIH Olivia’s Place Shenzhen Pediatric Clinic, u Kini.
- Od 2019. godine počinje da radi u Edukativnom centru "Radost govora" u Beogradu.
- U slobodno vreme bavi se prevođenjem stručnih tekstova i članaka.
Ono što sad treba da bude prioritet jeste rečenica. Nisam sigurna da li je ima. Znači: "daj"+"cihi-cihu" je rečenica. Sad se ne obaziremo kako on izgovara reč već koliko on ukupno ima reči. Ako za macu kaze "mau", "mau" je reč. Ako kaže "daj mau" to je rečenica. Svako oponašanje zvukova koje čuje je reč: mau, av, mu, brrm, tu-tu, zvr, tup, lup, sve reči koje ne izgovara pravilno su reči. . .
Ako on rečenicu nema, trebalo bi da se javite logopedu i da započnete tretman. Možete se javiti logopedima u zavodu za psihofizioloske poremećaje i govornu patologiju u kralja Milutina 52 u Beogradu. Ako ste iz Beograda, nije Vam potreban uput.
Trenutno stručno mišljenje jeste da slušanje više jezika nije loša stvar i da ne usporava decu u govorno-jezičkom razvoju značajno.
Ono što bih Vam savetovala je izbegavajte puka ponavljanja npr "ja sam ga pitala da ponovi “pašteta” pa ću mu dati". On je dete koje ima očuvan sluh tako da ako ima želju on može ponoviti i neku reč na kineskom, iako nema pojma šta znači. To je samo puko ponavljanje a ne aktivno korišćenje reči.
Ali npr možete ga pitati tako što ćete mu ponuditi izbor između dve reči koje on zna da izgovori "hoćeš li hleb ili vodu" a on izabere jedan od dva ponuđena.
Sve ostalo što ste opisali je dobro.
Pozdrav