Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani,
    moja sestra je majka devojčice uzrasta od 3 godine. Devojčica je fizički napredna ali ima problem što se tile govora i ponašanja. Dete slabo priča, ima svoj jezik, koji niko ne razume, i uglavnom se koristi njime. Tim jezikom je počela da se služi od kada je dobila mladjeg brata, koji je od nje mladji 14 meseci. Do tada je sve bilo u redu, počela je i da priča i naglo prestala. Inače, ona pohadja stariju jaslenu grupu, ali deca ne žele da se druže sa njom, izbegavaju je zato što ne želi da priča, i igra se sama sa svojim igračkama. Kada se radi o grupnom radu, učestvuje aktivno, crta, ume da broji do deset, pa čak i ponavlja neke reči na engleskom koje je gledala u crtanim filmovima. Posetili su psihologa, doktor je rekao da je sve u redu i da je došlo do disharmonije izmedju funkcija, jer je dete prohodalo sa 9 meseci i kasnije ce da propriča. Medjutim, vaspitačice u vrtiću su uporne i išle su do te mere da su ubedile roditelje da se radi o jednoj vrsti autizma, što je malo čudno jer nije njihov posao da postavljaju deci dijagnoze. Postoji i problem u porodici, jer usled današnjeg života stres je nagomilan kod oba roditelja, a ujedno i otac brže priča pa je doktor psiholog rekao da je moguće i da je dete sebe identifikovalo sa ocem, i da zbog toga priča brzo i nerazumljivo. Ujedno Vas molim za savet i mišljenje, i da li je potrebno voditi dalje kod još nekog lekara?
    Unapred hvala na odgovoru.

    Odgovoreno: 07. 02. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, naravno da je potrebno. Potrebno je učiniti određene dijagnostičke pretrage, a ne nagađati. Vaspitačice nisu dijagnostičari, ali mogu napraviti jasnu razliku između uobičajenog i neubičajenog razvoja deteta i treba ih poslušati. Lekari nisu Bogovi (samo što nam je to teško da priznamo), pa često postoji surevnjivost kada treba reći "ja to ne znam potražite i drugo mišljenje", ali vi ga svakako potražite.
  1. Imam 19 god. i često imam problema sa snom ( teško zaspim i često se budim). Interesuju me Vaši saveti koji pomažu prilikom ovakvih problema.
    Hvala!

    Odgovoreno: 07. 02. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Potražite tekst "Nesanica" dr Ljiljane Trajanović na ovom sajtu u meniju Psihologija Danas. Srdačno
  1. Poštovani,
    imam djevojčicu od osam godina i njen problem je što ima tikove koji su u početku bili manji u vidu žmirkanja, a kasnije se uz to razvilo i zvučni tik kao hm. Sada se još više pogoršalo, jer pored navedenih tikova sad se pojavljuje kolutanje očiju, zijevanje i pravljenje grimasa. Njen EEG u spavanju je loš i ostao je nejasan zato što ona ima nalaz klasičnog epileptičara, a ona nema nikakvih napada. Doktori su sumnjali da je nešto na mozgu ali snimak je bio uredan. Ovi tikovi su se pojavili u zadnjih godinu dana, pa mi treba savjet gdje, kako i kome da se javim za pomoć, a ujedno koja bi mogla biti dijagnoza i da li su to samo prolazni tikovi?
    Unaprijed hvala.

    Odgovoreno: 07. 02. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, opisana klinička slika zahteva detaljnije sagledavanje, možda i u bolničkim uslovima, gde bi se učinila dodatna EEG ispitivanja (nakon deprivacije spavanja, eventualno holter EEG), kao i magnetna rezonanca, ali i objektivno sagledalo ponašanje devojčice, kao i efekti eventualnog uvođenja terapije. Odeljenja osoposobljena za takvu dijagnostiku se nalaze u Beogradu (Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, Institut za mentalno zdravlje), u Nišu (Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja) i N.Sadu. Srdačno
  1. Otkrivanje autizma kod jednogodišnjeg deteta, i gde možemo dovesti dete na pregled ili posmatranje u vezi toga jer sumnjamo da ponekad slabo reaguje i da je nedovoljno uključeno u komunikaciju?

    Odgovoreno: 07. 02. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, za sadane postoji adekvatan protokol za kliničko detektovanje autizma u tako ranom periodu. Na tom uzrastu važnije je ustanoviti da li dete dobro vidi, čuje, i obaviti neurološki pregled nego tragati za dečjim psihijatrom. Srdačno
  1. Poštovani,
    imam sina starog 10 godina. Pre 4 godine počele su njegove glavobolje, doktori su rekli da je akutna upala sinusa, medjutim kod psihijatra mu je ustanovljeno da je anksiozan i da ima fonofobiju. Da li mi možete pojasniti šta to zapravo znači? Znam da je to strah od glasa ali bih volela malo bolje da mi pojasnite.
    Unapred zahvalna majka.

    Odgovoreno: 07. 02. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, kada se dođe do psihijatra, retko ko ode bez dijagnoze. Međutim, sinuzitis ima prvenstvo i treba sa ORL lekarom raščlaniti da li sinizitis postoji ili ne. Srdačno

Prikazano 311-315 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460