Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Milan Stefanović - Specijalista ginekologije i akušerstva

Prof. dr Milan Stefanović

Specijalista ginekologije i akušerstva

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Više informacija

Specijalizacija

Ginekologija i akušerstvo

Oblasti Medicine

Ginekologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Članstvo

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Publikacije

Autor je dva poglavlja (Normalna trudnoća i Invazivna prenatalna dijagnostika) u udžbeniku za studente strukovnih studija Medicinskog fakulteta u Nišu “Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom” – urednika prof. Jasmine Popović, izdavač Medicinski fakulte

Autor i koautor preko 60 stručnih radova iz oblasti ginekologije i akušerstva štampanih u domaćim i stranim stručnim časopisima i prezentovanih na simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Recenzent u listovima: “Medicinski pregled”, “Acta Medica Medianae” kao i “Brazilskog Žurnala medicinskih i bioloških istraživanja”.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 5121

  1. Poštovani,
    na osnovu Vašeg odgovora o potrebnom ponovnom ispitivanju hormona zbog premenstrualnog ciklusa, u kom periodu tj.kojim danima ciklusa ih treba ponoviti? Napominjem doktor mi je preporučio dilataciju iz razloga što mi je grlić materice sužen, jako bolan pri dodiru, a naročito u prvim danima ciklusa. Kako se mogu rešiti tog neprijatnog bola sem dilatacije (širenje grlića). Th koju ste preporučili Primolut-nor 2*1 ( 10dana), s obzirom da su hormonske, da li smem da ih pijem pri povišenim vrednostima kortizola i uzimanjem sedativa i da li utiču na povećanje kilaže?
    Hvala

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      hormonski status se radi 2-4 dana ciklusa, drugi uzorak 13-14 dana, treci 21-22 dana; Grlic ne moze da boli, a ako boli onda je razlog upala ili nesto drugo pa u tom smeru treba ispitivati [VS, V+C beis, genitalne mikoplazme, hlamidija, kolpo i pa]. Ako se ciklus nesmetano odvija onda grlic nije suzen- nije mi jasno o cemu se tu radi. P-nor moze povecati TT, ali mislim da sam ga savetovao samo 3 meseca. Smete ga koristiti uz te lekove.
  1. Prvo moje poštovanje a i mala briga, ja sam sad u programu za besplatnu vantelesnu oplodnju, uradili smo briseve bakteriološke ja cervikalni i vaginalni a suprug uretrarni i negetivnisu sem što su kod mene pronašli u cervikalnom navodim tačno / u direktnom preparatu nadjen je veći broj POLIMORFONUKLEARA/ možete li mi objasniti konkretno šta je to i koliko može biti štetno za sam proces oplodnje tek u petak imam zakazano na klinici i vrlo sam nestrpljiva da saznam odgovor.
    Unapred zahvalna,
    Snežana.

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      To je normalan nepatogeni nalaz [polimorfonuklearni leukociti]. Vazno je da nema patogenih bakterija- budite bez brige.
  1. Od hlamidije sam se lečila u decembru 2004, januaru i februaru 2005. Nakon toga, pa evo i do danas testiram se redovno, bris iz grlića, i negativna sam. Ja pretpostavljam da sam vukla hlamidiju oko 2-3 godine. Menstruacija je redovna, ovulaciju osećam skoro svaki mesec.
    Moje pitanje je: da li je moguće da je hlamidija ostavila neke posledice? Da li mogu imati nekih problema jer planiram bebu sledeće godine?
    Hvala

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Bilo bi pretenciozno od mene kada bih rekao da znam- to niko ne moze znati. Krenite u akciju i to ce dati odgovor na Vase pitanje.
  1. Poštovani doktore,
    Pišem Vam drugi put. Samo ću Vas ukratko podsetiti na moj problem i Vaš odgovor meni od 02.12.2008. 36 godina, nema dece, menstruacije uredne, na 25 dana. Pre skoro 6 godina, zbog PA III radjena biopsija. Dijagnoza - Cervicitis Chronica cum metaplasia simplex epithelli superfitialis cum LSIL focalis. Svi nalazi od 2004, do 2008, su bili bez znakova atipija. Na pregledu koji sam obavila 28.11.2008. imamo promenu nalaza: Ektocerviks prekriven pločasto-slojevitim epitelom. Vidi se velika stara ZT. Deo oko ušća beličast. Ali nalaz tipičan za promene strome (kao posledica ranije radjene intervencije). Ušće suženo, prilikom uzimanja brisa dolazi do kontaktnog krvavljenja. SCJ se ne vidi, u kanalu je, levo od ušća postoji površina (5x5mm) veoma zadebljalog epitela, slična leukoplakiji, koja je kolposkopski sastavljena od nekoliko otvor žlezda debelog okovratnika. Bojenje jodom intenzivno i homogeno, sem na mestu opisane promene. Uterus u AVF, normalne veličine, čvrst, gladak, pokretan, neosetljiv. Adneksa, parametrija i Douglas slobodni i neosetljivi. PA II. Poslušala sam Vaš savet, a i savet doktorke te je ponovo uradjena biopsija omčom. Uklonjena je cela površina od 5 x 5 mm. Rezultat glasi: Na analiziranom uzorku cerviksa (pretežno termički oštećenom) samo u jednoj žlezdi prisutna promena koja odgovara srednje teškoj epitelnoj displaziji. Oblažući skvamozni epitel nije prisutan celom površinom, a u delu gde je očuvan ne pokazuje jasne znake displazije. Dg: H-Sil (CIN II) FOCALIS Doktorka kaže da je celu površinu na kojoj je bila leukoplakia izvadila.
    Šta Vi mislite, da li bi trebalo da radim konizaciju ili da pratimo stanje redovno jer još nisam radjala? Koliko posle konizacije ne mogu imati sexualne odnose, a koliko dugo ne smem da ostanem u drugom stanju? Da li se u običnim laboratorijama utvrdjuje tip HP virusa (do sada mi niko nije predložio da to uradim)?

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Protokolarno potrebno je da uradite klasicnu konizaciju-nozem, bez obzira sto niste radjali. I sam patolog je napisao da je preparat uglavno termicki ostecen te je nemoguce sagledati njegove ivice. HPV tipizacija se radi uglavnom u privatnim laboratorijama [barem sto se Nisa tice- morate se raspitati]. Nakon sledeceg ciklusa i kontrole koja tada sledi moci cete da imate odnose. U drugom stanju smete da ostanete 3 meseca nakon konizacije. U toj trudnoci obavezan serklaz.
  1. Pišem iz Makedonija. Kako da izlečim ureaplasma urealytica a 5-ti sam mesec trudnoća. Do sad imam zemano edna doza Erythromycine i Vag Neo penetron. Koliko dugo se leči i kako utiče na ponatamosna trudnoća? Da li ima opasnost vrz plodot?
    Vi blagodaram

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Na sajtu imate moj tekst: Genitalne mikoplazme- procitajte ga. Tu su odgovori na Vasa pitanja.

Prikazano 426-430 od ukupno 5121 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460