Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Milan Stefanović - Specijalista ginekologije i akušerstva

Prof. dr Milan Stefanović

Specijalista ginekologije i akušerstva

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Više informacija

Specijalizacija

Ginekologija i akušerstvo

Oblasti Medicine

Ginekologija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Članstvo

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Publikacije

Autor je dva poglavlja (Normalna trudnoća i Invazivna prenatalna dijagnostika) u udžbeniku za studente strukovnih studija Medicinskog fakulteta u Nišu “Osnovi ginekologije i akušerstva sa negom” – urednika prof. Jasmine Popović, izdavač Medicinski fakulte

Autor i koautor preko 60 stručnih radova iz oblasti ginekologije i akušerstva štampanih u domaćim i stranim stručnim časopisima i prezentovanih na simpozijumima i kongresima u zemlji i inostranstvu.

Recenzent u listovima: “Medicinski pregled”, “Acta Medica Medianae” kao i “Brazilskog Žurnala medicinskih i bioloških istraživanja”.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 5121

  1. Postovani doktore,za vas imam samo jedno pitanje,da li postoji neka krema,mast ili rastvor uz pomoc koje se mogu odstraniti spoljasnji kondilomi kod zene.Hvala vam na vasem vremenu i razumevanju.

    Odgovoreno: 28. 06. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Ima, ali zavisi koliki su i na kojoj povrsini su zastupljeni. Jel dovoljno?Mala sala. Kondilomi se mogu skidati trihlorsircetnom kiselinom, podofilinom, clavexom i Aldarom (nabavlja se u inostranstvu). Ako ih nema mnogo mogu se eliminisati ovim sredstvima- hemijski, ali to nikako sami ne smete da radite jer cete sebi napraviti strasne hemijske opekotine- to mora da Vam uradi strucno lice- ginekolog uz zastitu okolnog tkiva vazelinskom gazom- dakle neko ko je iskusan i zna kako se to radi: SAMI-NIKAKO!!!
  1. Postovani! Imam 38 godina.Pre dva meseca sam radila ultrazvucni pregled, koji je bio uredan.Doktorka mi je kasnije odradila kolposkopiju,kada je i utvrdila da imam ranicu, koja je(kako kaze cista).Pri trecem pregledu (mesec dana nakon kolposkopije)pri uzimanju brisa za Papa-test, ustanovila je da imam kondilome. Da li je moguce da se kondilomi nisu videli kolposkopijom i tkz,rucnim pregledom, a da su na golo oko toliko vidljivi. Sto se tice sekreta koji je pojacan, utvrdjena je 3A grupa. Nista nisam dobila od terapije osim savet da koristinm vaginalete na bazi kantariona. Da li imam razloga za strah ili samo rezultat Papa-testa moze da otkloni nedoumicu? HVALA! Tatjana

    Odgovoreno: 28. 06. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Kondilomi su polne bradavice koje mogu porasti vrlo brzo u uslovima pada imuniteta te ako ste u tom medjuvremenu imali neku takvu epizodu moguce je (iz mog klinickog iskustva znam da je moguce da porastu za 7 dana verovali ili ne); drugo objasnjenje je da je dr prilikom kolposkopije bila koncentrisana na grlic a da vulvu i vaginu nije ni pogledala (u zurbi) a da su kondilomi locirani na tom polju; trece Papa bris ce verovatno biti dobar jer virusi koji daju manifestne kondilome obicno ne uticu na grlic. U svakom slucaju ako postoji nedoumica u to da li ima ili ne kondiloma potrazite i drugo nezavisno misljenje i ako ih ima resite taj problem (laser je najefektivniji i najbrzi je oporavaj posle). Sto se tice III grupe jedno pakovanje Poliginax vaginaleta bi Vam koristilo. Kantarion nista ne vredi u ovom trenutku.
  1. Pocituvan doktore, pred dva meseci vi pisav deka edniot testis na moj soprug mu e znacitelno pomal od drugiot kako rezultat na operacija napravena na kila uste koga bil mal. Vie me sovetuvavte da napravi spermogram. Toj napravi i rezultatite se sedni : - pH 7,8; - podviznost na spermatozoidite vo(%): brza linearna progresivnost 10 %, spora ili nelinearna progresivnost 10%, neprogresivna podviznost 30%, nepodvizni 50%; - Koncentracija- 3 000 000 -Vkupen broj na spermatozoidi vo ejakulatot - 6000 000 -Eozinski test- 52% zivi 48% mrtvi -Morfologija na spermatocoidi: normalni 40%, so promena na glava 40 %, so promena na vrat 10%, so promena na opas 10 %; - leukociti - retki; - Drugi okrugli kletki - retki; - Agutinacija - Ne. Toa e rezultatot od spermogramot na moj soprug, pa bi sakala da mi kazete dai ovaa sostojba e dobra i ako ne e dali moze da se popravi i dali moze da imame deca. Fala Odnapred

    Odgovoreno: 28. 06. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Normalan spermogram izgleda ovako: Volumen 1,5 do 10 kubika; Boja: bela ili zuckasta; miris: kao kestenov cvet; PH: 7,2-7,8; pokretljivost: vise od 50% pokretnih ; razvodnjavanje: 15-60 min nakon ejakulacije; koncentracija: 40-250  x 10 na 9 /L (miliona); morfologija: vise od 50% normalnog oblika..Kao sto videite spermogram Vaseg supruga nije dobar. Potrebno je da konsultuje urologa - postoji mogucnost poboljsanja spermograma pomocu lekova. Takodje mozete pokusati sa inseminacijom (posle obrade sperme u centrifugi i specijalnom mediju. Dok god postoji i jedan ziv spermatozoid postoji nada. U krajnjem slucaju ako urolog i inseminacija ne pomognu postoji tzv ICSI metoda (intracitoplazmatska spermaticna injekcija) kojom je moguce oploditi j. celiju i takvom spermom i ostvariti trudnocu.
  1. Poštovani, imam 29 godina i trudna sam 11 nedelja. Trudnoća je normalna i po nalazima je sve u redu. Međutim, tokom 2005. sam prvi put bila trudna i imala sam povišeni pritisak i do 150/95 uz terapiju Methyldopa, i bila sam izuzetno anemična. Napominjem da sam pre i posle trudnoće imala normalan pritisak,115/60, i normalnu krvnu sliku. Uz sve to, nosim negativnu dioptriju a u organizmu sam imala mnogo nakupljene vode i bila sam sva otečena, pa su doktori odlučili da sam kandidat za carski rez. Carski rez je i izvršen, međutim, došlo je do komplikacije neposredno posle operacije. Objasnili su mi da je materica bila atonična, da se to retko dešava, da je bila puna plodove vode i nakom operacije nije reagovala na lekove za kontrakcije, tako da se krvarenje odvijalo unutar same materice, a ništa od toga nije uspevalo da se izbaci kroz grlić. Rezultat svega toga je bio tri dana na intenzivnoj nezi uz stalne transfuzije krvi i krvne plazme, pošto sam jako puno iskrvarila. Nakon toga je sve proticalo manje-više dobro, uz nedeljne posete lekarima. Do danas nisam imala nikakvih posledica i nadam sa da će tako i ostati. Ono što me brine je to što sam ponovo u drugom stanju, a lekari su vrlo škrti na objašnjenjima kada im postavim neko pitanje. Interesuje me da li postoji i kolika je verovatnoća da mi se sve to ponovi, pošto me prilično plaši prolazak kroz sve ponovo? Postoji li verovatnoća da ova trudnoća i porođaj prođu u nekim normalnim okvirima? Unapred Vam zahvaljujem na odgovoru.

    Odgovoreno: 26. 06. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Vrlo je mala verovatnoca da se sve ponovi- Vi ste imali u prvoj trudnoci PIH (Pregnancy Induced Hypertension) - trudnocom izazvanu hipertenziju- do slike preeklampsije. Trudnoca sa ovakvom komplikacijom je prevencija za sledecu trudnocu- odnosno ako ste jednom imali PIH izuzetno retko se javlja u drugoj trudnoci. Nadajmo se da niste takve srece. Potrebno je ipak da ova trudnoca bude redovno kontrolisana i vodjena od strane iskusnog akusera. I ova trudnoca bice najverovatnije zavrsena CR-om (dioptrija, prethodni CR).
  1. Molim Vas , protumačite mi nalaz vaginalnog i cervikalnog brisa: VB i CB : nisu izolovane patogene klice. V : dugački Gram (+) bacili , masa PMN le , eć C : retke eć , retki PMN le , retki gram (-) bacili. Unapred hvala!

    Odgovoreno: 26. 06. 2008.
    • Prof. dr Milan Stefanović
      Uredan nalaz. Ono sto je nadjeno su saprofitne (nepatogene- Vase -domace- nestetne bakterije).

Prikazano 3426-3430 od ukupno 5121 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460