Teškoće sa hranjenjem (žvakanje i gutanje)

Tema o kojoj se jako malo priča jeste hranjenje. To je važna životna funkcija, neophodna za normalno funkcionisanje, rast i razvoj. Problemom hranjenja, dijagnostikom i tretmanom, bave se logopedi. 

Da bismo mogli da uradimo dijagnostiku i potom tretman, moramo da znamo kako teče očekivani razvoj funkcije hranjenja.
Do 4. meseca beba sisa (bilo dojku ili flašicu), ali sisa i svoje prste ako joj se nađu ispred usta.
Od 5. do 6. meseca beba počinje da jede kašastu hranu i da otvara usta kad se kašičica stavi ispred njih. 
Između 6. i 9. meseca beba poseže za kašikom kad je vidi, ali i dalje je hrane roditelji. 
Do 18. meseca dete je počelo da jede sitno iseckanu hranu, da je žvaće i guta. Dete žvaće i guta meso. Hvata kašiku i, uz mnogo prosipanja, pokušava samo da se hrani. 
Drži čašu obema rukama i pije uz prosipanje. 
Do 2. godine dete treba da izbaci flašicu. Ono guta i žvaće različite teksture hrane. Tokom hranjenja i pojenja povremeno prospe sadržaj. 
Do 3. godine dete se hrani i poji potpuno samostalno uz retka prosipanja. I tada očekujemo od njega da žvaće zatvorenih usta. 
Svaka od ovih faza je jako važna i dete treba da ih savlada. Problemi u hranjenju utiču ne samo na pravilan fizički rast, već je i izgovaranje glasova narušeno, ako nisu razvijeni pokreti govornih organa. Često je tada prisutna i pojačana salivacija (dete balavi). A sve ovo pravi probleme i prilikom socijalizacije deteta u jaslama i vrtiću. 

Podeli tekst:

Diplomirani logoped Smilja Majević bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kao i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računan...

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde