Nega kože bebe

Koža je najveći organ čovečijeg tela. Njena ukupna površna iznosi 1,5 – 2m². To je organ koji ima mnogobrojne funkcije koje su za održavanje života vrlo značajne.

Koža sadrži različite kožne adnekse - nokti, kosa, kožne, lojne i znojne žlezde. U koži su zastupljeni različiti funkcionalni i koordinacioni sistemi organizma. Koža sadrži komponente odbrambenog imunološkog sistema koji uklanja strane materije: makrofage (fagocitoza), mastocite (upala) i Langerhansove ćelije i limfocite. Krvni sudovi u koži su arterije, vene, kapilari i limfni sudovi. Nervni sistem u koži pretežno je zastupljen senzitivnim i autonomnim vlaknima. Senzitivna vlakna prenose osećaj dodira, boli, svraba, temperature i pritiska prema CNS-u. Autonomna vlakna (simpatikus) inervišu krvne sudove i adnekse. Motorina vlakna pokreću mimičku muskulaturu lica.

Funkcije kože su raznovrsne

  • zaštitna funkcija (ogleda se u zaštiti od različitih agenasa - mehaničkih toplotnih, aktiničkih, hemijskih, bioloških)
  • senzitivna funkcija (bogato razvijena mreža nervnih vlakana i specijalnih nervnih telašaca)
  • sekretorna funkcija (lojne i znojne žlezde)
  • ekskretorna funkcija (izlučivanje žlezda kože preko kojih se organizam oslobađa od nekih štetnih materija)
  • termoregulaciona funkcija (sistemom krvnih sudova, znojenjem, isparavanjem)
  • enzimska aktivnost (obnavljajnje epiderma, sinteza melanina i vitaminja D)
  • resorptivna funkcija
  • imunobiološka svojstva

Koža deteta, a naročito odojčeta i novorođenčeta, se višestruko razlikuje od kože odraslih u fiziološkom i histološkom pogledu

Tanja je, manje dlakava, manje keratinizovana i propustljivija za razne supstance. Rožnati sloj je tanak i do šest godina nema kompletnu funkciju. Znojne žlezde su mnogobrojne, nežne sa slabom funkcijom, naročito prvih nedelja života, tako da se ne može regulisati temperatura putem znojenja. Lojne žlezde su, takoiđe, u prvom mesecu života slabo razvijene.

Pored toga, koža bebe je od inficiranja prirodno zaštićena mnogim faktorima

Barijerom rožnatog sloja, neprestanom deskvamacijom kojom mehanički otklanja mikroorganizme, kiselošću svoje površine, pH kože je manja na glatkim površinama, a veća u naborima.

Preparati za čišćenje dečje kože imaju zadatak da uklone nečistoće i izlučevine tela, patogene mikroorganizme i ostatke kozmetičkih preparata sa površine kože.

Tradicionalan stav da novorođenče treba kupati svaki dan danas je napušten, pa se roditeljima preporučuje da svaki dan peru samo intimne zone, a da se koža prebriše vlažnom pelenom ili peškirom.

Posle kupanja bebu treba obavezno namazati nekim hidrantnim preparatom (to je najčešće mleko), a najbolji su oni koji sadrže ureu. Preparati za negu dečje kože obezbeđuju koži dovoljnu količinu lipida koji su odstranjeni tokom kupanja, održavaju kožu vlažnom, smanjuju trenje i štite je od nečistoća. Zaštitni preparati mogu da štite kožu dece od delovanja urina i fecesa, od štetnog delovanja sunca, od uboda insekata

Nega i zaštita kože deteta ne razlikuje se mnogo ranjivija, ali i izlečenje je kod deteta mnogo brže. Nega mora da se prilagodi starosti deteta, a nekada i tipu kože. Savremena sredstva za higijenu i negu posebno su formulisana i sa najvećom brižnošću prilagođena osetljivoj koži bebe, imajući u vidu osnovne principe nege beba – čišćenje i zaštitu.

Podeli tekst:

Dr Sonja Ilić je specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Beogradu. Stručnjak u primeni mezoterapije u cilju terapije bola.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde