Uzrok nastanka
Dishidroza se danas tumači kao
ekcemski način reagovanja palmoplantarnog epiderma na razne stimulanse.
Endogeni faktori su konstitucija i atopija, a egzogeni faktori: hemijski agensi
(iz udaljenih žarišta ili uneti per os, kaustična sredstva, deterdženti, nikl,
kobalt, neomicin, penicilin i drugi lekovi), mikrobni agensi (iz udaljenih
žarišta-dermatofiti, kvasnice, bakterije), sezona, mikroklima, znojenje,
emocionalni stres.
Klinička slika
Klinička slika dishidroze se u
akutnom stadijumu najčešće odlikuje malim čvrstim vezikulama ispunjenim bistrim
sadržajem, koje su utisnute duboko u epiderm, tako da često izgledaju kao
papule. Mogu biti na neizmenjenoj ili na inflamiranoj, eritematoznoj koži.
Smeštene su na palmarnim i bočnim stranama dlanova i prstiju ruku i na
plantarnim i bočnim stranama stopala i prstiju nogu. Javljaju se u naletima,
najčešće s proleća i leti, mada ne moraju imati sezonski karakter, što obično
zavisi od etiološkog faktora. Naletima često prethodi osećaj žarenja,
neugodnosti ili svraba, a manifestne promene su praćene izuzetno jakim svrabom.
Dalji tok bolesti može biti
dvostruk: ili dolazi do brzog sasušivanja vezikula i deskvamacije, ili vezikule
konfluiraju, dobijaju izgled bula, često sa hemoragičnim ili gnojnim sadržajem
ako je nastala sekundarna infekcija. Krov bula prska, nastaju erozije i
vlaženje, često ragade, što je praćeno bolom. Novi naleti bolesti mogu nastati
u vreme dok još nije došlo do sanacije prethodnih promena.
U klasičnom akutnom obliku koji
se dosta retko sreće, javlja se burna vezikulo-bulozna, ili od početka bulozna
reakcija, koja zahvata dlanove i tabane sa mogućim širenjem i na dorzalne
strane šaka i stopala. Često nastaje sekundarna infekcija sa celulitisaom i limfangitisom
uz promenu opšteg stanja. Novi recidivi mogu biti blaži. Mogu se javiti i
sekundarne promene na noktima.
Nekada vezikule mogu biti
diskretne, brzo se sasušuju i ostavljaju za sobom mrko žućkaste plakove sa
sitnom deskvamacijom na periferiji i istanjene ružičaste mekane plaže, koje
mogu imati izgled atrofije.
U hroničnim oblicima nastaje
hiperkeratoza sa ragadama, najčešće na središnjim delovima dlanova. Nekada se
nađu pojedinačne vezkule koje upućuju na dishidrozu. Ova forma se najčešće
javlja kod muškaraca srednjih i odmaklih godina.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze,
kliničke slike, histopatološkog nalaza, epikutanog testiranja, eventualno na
osnovu oralne provokacije metalima i isitivanja fokusa.
Lečenje
Lečenje zavisi od kliničkog
oblika i intenziteta ispoljavanja. Kod blažih oblika može doći do spontane
sanacije za 1-2 nedelje. Lokalno se primenjuju antiseptični oblozi od rastvora
hipermangana ili aluminijum subacetata i potentni kortikosteroidi u obliku
krema. Sistemski primenjeni kortikosteroidi daju bolje rezultate u početnim
fazama. Antibiotici daju zaštitu od sekundarne infekcije. U kupiranju svraba
mogu biti od koristi antihistaminici. U subakutnim i recidivantnim oblicima
koriste se kortikosteroidi lokalno, eventualno pod okluzijom. Hronične
hiperkeratotočne forme su najupornije. Uz lokalno aplikovane kortikosteroide,
primenjuju se keratolitici, preparati katrana, a najdelotvorniji su aromatični
retinoidi. Pokušani su i drugi modaliteti terapije: PUVA, lokalna PUVA, dijeta
bez nikla i dr. Lečenje je mukotrpno i ne mnogo efikasno. Ako se ne nađe i ne
otkloni uzrok, ono je samo simptomatsko. Javljaju se novi recidivi.
Lek za ovu bolest je vrlo jednostavan. Svakodnevno morate uneti u organizam najmanje 2 L vode.... jednostavno.... i vrlo efikasno.....
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde
Bolesti