Svetska zdravstvena organizacija smatra da deca do 2. godine ne treba da se izlažu ekranim...
- Diplomirani logoped, rođena 1981. u Beogradu.
- Diplomirala na Defektološkom fakultetu (sada: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju), logopedski smer, 2005. godine
- Po zavrsetku studiranja započela pripravnički staž na Klinici za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”.
- Nakon pripravničkog staža nastavlja sa radom na dečijem odeljenju Klinike.
- Bavi se problemima kasnog progovaranja, govornih i jezičkih poremećaja (razvojna disfazija, mucanje, problem artikulacije), kašnjenja u govorno-jezičkom razvoju usled poremećaja iz spektra autizma, genetskih mutacija, neuroloških promena. Radi sa decom koja imaju riziko faktor ili više njih. Bavi se i patologijom glasa, problemima čitanja, pisanja, računanja i ostalih školskih veština.
- Radi sa decom i odraslima koji su doživeli povredu glave, pacijentima koji imaju smanjene motorne i/ili mentalne sposobnosti i/ili imaju problem sa čulom vida/sluha.
- Neke od dodatnih edukacija: More Than Words The Hanen Center (rad sa decom sa dijagnozom iz spektra autizma i njihovim porodicama), It Takes Two to Talk The Hanen Center (rad sa decom koja kasne sa razvojem jezika i njihovim porodicama), DTTC metoda (dijagnostika i tretman dece sa govornom apraksijom), NTC sistem učenja....
- Tokom 2017. godine radila kao vodeći logoped u LIH Olivia’s Place Shenzhen Pediatric Clinic, u Kini.
- Od 2019. godine počinje da radi u Edukativnom centru "Radost govora" u Beogradu.
- U slobodno vreme bavi se prevođenjem stručnih tekstova i članaka.
Ako se ne preduzme nešto, i ne započne neki tretman, mucanje će ostati. Morate nešto preduzeti, konkretno. Ja bih se trenutno usmerila na to koliko jezika vaše dete govori? Da li se vraćate u srbiju? I gde će dete ići u školu? On treba biti što je moguće više stabilan jezički. Što znači - jedan jezik kojim se priča uvek. To treba da bude jezik na kome će se školovati, jezik sredine. Tako da na televiziji gledate crtane filmove samo na tom jeziku, u kući ne pričate srpski, isključiti sve ostale jezike koje možda priča kućna pomoćnica, bebisiterka i sl. . . Tako je onda moguće i započeti logopedski tretman u zemlji u kojoj živite i pomoći detetu da prevaziđe problem u govoru.
takođe, moj savet bi vam bio da kad se obraćate detetu ne treba da ne postavljate pitanja jer svi mi želimo kontakt, interakciju i verbalnu potporu od okoline. Već da mu postavljate pitanja tzv. Zatvorenog tipa. Npr. Da li si bio u šetnji? Odgovor može biti da ili ne. Da li si se igrao sa drugarima? Odgovor je opet da ili ne. Ko je došao? Odgovor je jedna reč. Gde si bio sa mamom?. . . Dok npr. Pitanje šta si radio danas? Obuhvata mnogo stvari, treba prvo organizovati misli, sve to uobličiti u rečenicu i reći. Trenutno je to previše stvari za njega i tu on kreće da zamuckuje jer ne uspeva da se organizuje.
nadam se da ćete uskoro preduzeti konkretne korake.
Pozdrav