Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Postovani, molila bih vas za veliku uslugu-potrebna mi je e-mail adresa il jos bolje vise njih, od psihijatra koji se bavi lecenjem pacijenata nakon traume mozga koji su razvili organski psihosindrom!! Vec mesecima lutamo trazeci lek mojoj mladjoj sestri koja je imala saobracajni udes pre 5 godina, i sada unazad sigurno dve godine pokazuje znake agresivnosti, napada, svadja se, dezinhibisana itd. Obilazeci brojne psihijatre shvatila sam da se niko od njih nije susretao sa ovakvom psihopatologijom, kombinacije lekova su razne a poboljsanje nikakvo. Bila bih vam veoma zahvalna ako bi ste me uputili na pravo mesto, a ovaj nacin komunikacije omogucava konsultacije i sa udaljenim mestima! Apsolvent medicine

    Odgovoreno: 28. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Nije mi poznato da se kod nas neko bavi bas takvom problematikom, ali smatram da psihijatar koji se bavi decom i psihijatrijom moze naci pravu terapiju i omoguciti dobro psihicko funkcionisanje deteta. Radim sa decom i mladima, ako ste u mogucnosti mozete se javiti i zakazati pregled!


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovana, tri meseca imam napade panike sa svim simptomima koje ih prate. Postavljena mi je dijagnoza anskioznost. Ucestali napadi su se javili nakon poremecaja stitne zlezde. Medjutim posto sam dosta sklona strahovima (i od ranije) i preteranoj brizi nisam prepoznala prave simpome ove bolesti. Uz analizu sam shvatila da je anskiozno stanje kod mene prisutno vec nekoliko godina medjutim nisam mu pridavala znacaj sve do sada. Od osobe koja je pratila decu i ucestvovala u njihovom zivotu, vodila firmu i imala vremena za prijatelje pretvorila sam se samotnjaka zatvorenog u kucu. Kada sam uvidela problem potrazila sam pomoc psihijatra koji mi je prepisao lexaurin 1, 5 mg ujutro i uvece. Posto mi se napetost smanjila ali je i dalje bila prisutna toliko da me je okupirala promenjena mi je terapija ujutro i uvece o. 25 ksanaks. Ksanaks je jako lose uticao na mene pa je izbacen tako da sam se vratila na lexaurnin od 1. 5 mg dva puta na dan. Posto imam i strahove od lekova pitala sam za nuzpojave i pojavu zavisnosti ali mi je receno da lexaurin moze da se pije i 50 godina. Interesuje me dali je ovo istina i dali ja imam pravu terapiju. Uz lekove sam na svoju inicijativu krenula i kod psihologa. Stanje je pocelo da se popravlja medjutim ne tako brzo kako sam ja ocekivala pa me to jos dodatno demoralise. Jednostavno tesko mi je da prihvatim ovo stanje a sa druge strane nemam snage da kazem ma bas me briga ja idem pa neka me uhvati panika. Unapred vam hvala na odgovoru.

    Odgovoreno: 27. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Ne slazem se sa vasim lecenjem, niti sa misljenjem da nema navike, i da se "moze uzimati 50 godina". Neophodno je da se konsultujete se psihijatrom oko izmene terapije i ukljucenja psihoterapije. . Ako ste iz nisa ili okoline mozete se javiti, aako to nije moguce dogovorite se sa psihijatrom oko ukljucenja antidepresiva, koji su vam neophodni, a ne dovode do zavisnosti

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovani, u vezi sam sa covekom koji ima depresiju. Do sada mu je lekar davao seroksat, tegretol i anafranil. Sada pije loram 1, 25mg, amizol 20mg, lamal 50mg i litiumkarbonat 600mg. Moje pitanje je dali sa tim covekom mogu da imam dete, i dali ce biti normalno u razvoju i kad odrasne. Dali je depresija nasledna? Hvala

    Odgovoreno: 27. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Mozete imati dete, ukoliko lekovi nisu ostetili njegovu reproduktivnu moc. Sto se tice razvoja deteta, njegov telesni razvoj ce biti adekvatan, ali sto se tice psihickog, sigurno je da ce atmosfera u kojoj je roditelj depresivan dati odredjeno oblikovanje. Sigurno je da cete i vi biti drugaciji u fazama pogorsanja bolesti, te ce sve to dati odredjenu smernicu u razvoju. Sve sto postoji u psihijatriji kazemo da je uslovljeno biopsihosocijalnim modelom, tako da genetika moze imati udela, ali nije jedina opterecujuca za nastanak bolesti


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovanje. . . Ja sam ana, imam unazad problema sa poremecajem u ishrani, a ne zelim da idem kod lekara. . . Godinu dana se prejedam, pa popijem po celu kutiju laksativa, kako bih izbacila uneto. . . Nemam normalnu stolicu, bukvalno sam zavisnik od laksativa. Sta da radim? Kosa mi opada. Kako da regulisem stolicu i ishranu? Volela bih da dobijem odgovor ako je moguce na moj mail anci987@yahoo. Com unapred zahvalna

    Odgovoreno: 27. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Moj odgovor bi bio usmerenje, pa kao takav i pomoc. On ne moze biti sema ponasanja ili mapa kretanja, pogotovu kad se radi o problemu u kome ste vi. Problem se resava jedino uz pomoc strucnjaka i morate se javiti sto pre, jer ce daljim odlaganjem lecenja i izlecenje biti teze. Ako ste iz nisa ili okoline mozete se javiti.

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovani, imam 22 godine. U 19-oj godini sam imao prvu jaku epizodu depresije. Lecenje je podrazumevalo seroxat, rivotril, lamiktal i risar. Za dva meseca bio sam kao nov, nastavio da uzimam seroxat i rivotril, ali nisam isao na psihoterapiju, cak mi je jedino u glavi bilo da prekinem sa lekovima jer sam se osecao jako dobro. Pre 3 meseca, mesec dana nakon izbacivanja seroxata (na svoju ruku) pocela je anksioznost, lupanje srca, drhtavica, nisam mogao da sedim, da stojim, da lezim. . Sve me to podsecalo na stanje pre prve epizode. Zvao sam svog lekara i vracen mi je seroxat. Kako sam osecao da mi treba psihijatar i podrska, a moj dotadasnji se vise nije bavio terapijski lecenjem, otisao sam novog lekara. Postavljena mi je dijagnoza 31. 8 izbacen antidepresiv, i poceo sam da uzimam ziprexu i lamictal, kao i rivotril ali kratko. Posle mesec dana stanje se pogorsalo, anksioznost je postala neizdrziva, budio sam se u 5, javljale se iznova crne misli i ukljucen mi je cipralex, lorazepam, xanax sr i nastavljeno sa lamictalom i ziprexom. Sada polako pocinjem da se interesujem za svet oko mene, 20 dana pijem antidepresiv. . Moje pitanje je kakve su prognoze za mene? Koja bi psihoterapija bila adekvatna? Da li mislite da se adekvatno lecim? Hvala unapred!

    Odgovoreno: 27. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Psihoterapija je najblagotvorniji vid lecenja sa ili bez lekova, zavisno od procene lekara. Da li je lecenje dobro ili ne, govori vase stanje i to kako se osecate, s tim sto je neophodno da kod kontrola sugerisete lekaru na bilo kakvu promenu da bi lekar cinio po potrebi adekvatne medikamentozne korekcije. Sto podrazumeva i redukciju lekova kao i eventualno povecanje leka. Imajte poverenje u svog lekara, veoma je bitno za tok lecenja!

      dr d. Krasic
      Pozdrav

Prikazano 791-795 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460