Prof. dr Bojana Dimitrijević - Psiholog

Prof. dr Bojana Dimitrijević

Psiholog

O lekaru

Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije. Drži kurseve iz Uvoda u kliničku psihologiju, Psihodijagnostike, Psihodijagnostike dece, Neuropsihologije, Zaštite mentalnog zdravlja. Doktorirala je 2000.godine na Univerzitetu u Beogradu na temu „Psihodinamika agresivnosti delinkventnih narkomana“, a tematikom agresivnosti i socijalno devijantnih ponašanja bavila se kroz brojne naučne članke i dve naučne monografije. U svom  istraživačkom radu bavila se i temama primenjene psihodijagnostike, forenzičke procene, ratnim psihotraumatizmom, rizičnim ponašanjima adolescenata, kao i brojnim aspektima primene kliničke psihologije, kao i zaštite i unapređenja menatalnog zdravlja u široj društvenoj zajednici.

Kao specijalista medicinske psihologije radila je više od 25 godina u ustanovama specijalizovane psihijatrijske zaštite, na poslovima psihodijagnostičke procene pacijenata svih uzrasta i najrazličitijih psihopatoloških kategorija. Kao sudski veštak, već oko 30 godina radi na poslovima forenzičke ekspertize kao samostalni veštak, član komisija u psihijatrijskim institucijama u Nišu i Beogradu i član sudsko-psihijatrijskih odbora Medicinskih fakulteta u Nišu i Kragujevcu. Koautor je udžbenika iz oblasti sudske psihijatrije i psihologije. Mentor je specijalizantima u okviru programa specijalizacije iz medicinske psihologije na Medicinskom fakultetu u Nišu i član komisije za polaganje specijalističkog ispita.

Osnivač je i supervizor Psihološkog savetovališta za studente na Univerzitetu u Nišu koji je velika organizacija na volonterskoj bazi i koji već više od deset godina pruža savetodavnu i psihoterapijski psihološku pomoć velikom broju mladih ljudi u rešavanju raznovrsnih emotivnih, porodičnih, adaptacionih i drugih problema. Takođe je edukator u mnogim temama vezanim za probleme adolescentnog perioda i širok spektar psihopatoloških entiteta.

Od 1993. godine učesnik je, koordinator i evaluator brojnih istraživačkih i aplikativnih projekata vladinih i nevladinih organizacija, posebno usmerenih na edukaciju i pomoć posebno vulnerabilnim populacionim grupama.

O lekaru

Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije. Drži kurseve iz Uvoda u kliničku psihologiju, Psihodijagnostike, Psihodijagnostike dece, Neuropsihologije, Zaštite mentalnog zdravlja. Doktorirala je 2000.godine na Univerzitetu u Beogradu na temu „Psihodinamika agresivnosti delinkventnih narkomana“, a tematikom agresivnosti i socijalno devijantnih ponašanja bavila se kroz brojne naučne članke i dve naučne monografije. U svom  istraživačkom radu bavila se i temama primenjene psihodijagnostike, forenzičke procene, ratnim psihotraumatizmom, rizičnim ponašanjima adolescenata, kao i brojnim aspektima primene kliničke psihologije, kao i zaštite i unapređenja menatalnog zdravlja u široj društvenoj zajednici.

Kao specijalista medicinske psihologije radila je više od 25 godina u ustanovama specijalizovane psihijatrijske zaštite, na poslovima psihodijagnostičke procene pacijenata svih uzrasta i najrazličitijih psihopatoloških kategorija. Kao sudski veštak, već oko 30 godina radi na poslovima forenzičke ekspertize kao samostalni veštak, član komisija u psihijatrijskim institucijama u Nišu i Beogradu i član sudsko-psihijatrijskih odbora Medicinskih fakulteta u Nišu i Kragujevcu. Koautor je udžbenika iz oblasti sudske psihijatrije i psihologije. Mentor je specijalizantima u okviru programa specijalizacije iz medicinske psihologije na Medicinskom fakultetu u Nišu i član komisije za polaganje specijalističkog ispita.

Osnivač je i supervizor Psihološkog savetovališta za studente na Univerzitetu u Nišu koji je velika organizacija na volonterskoj bazi i koji već više od deset godina pruža savetodavnu i psihoterapijski psihološku pomoć velikom broju mladih ljudi u rešavanju raznovrsnih emotivnih, porodičnih, adaptacionih i drugih problema. Takođe je edukator u mnogim temama vezanim za probleme adolescentnog perioda i širok spektar psihopatoloških entiteta.

Od 1993. godine učesnik je, koordinator i evaluator brojnih istraživačkih i aplikativnih projekata vladinih i nevladinih organizacija, posebno usmerenih na edukaciju i pomoć posebno vulnerabilnim populacionim grupama.

Više informacija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 91

  1. Poštovana, ne znam kome da se obratim za savet.Htela bih da pomognem svom suprugu sa kojim sa u braku već 8 godina.Imamo dva divna muška deteta i ne mislim da taj brak nije za čuvanje,ali se kosi sa mojim principima to što on svakodnevno ili bar svak ...Pročitaj više

    Odgovoreno: 04. 06. 2008.
    • Prof. dr Bojana Dimitrijević

      Postovana, kada govprite o konzumaciji alkohola koja Vam kod supruga smeta, ne govorite o kojim je kolicinama alkohola rec. Mozda bi Vam i najmanja kolicina alkoholnih pica koju uzme smetala, ali se zaista razlikuje da li je rec o alkoholicaru ili o ...Pročitaj više

  1. U poslednje vreme imam napade panike,stalno sam napeta, i svesna sam toga (imala sam ih pre više godina), i pokušavam da se izborim sa njima bez lekova (jedino bromazepam od 1.5 ponekad). Da li je to pametno, ili je bolje da uzimam neke druge lekove? ...Pročitaj više

    Odgovoreno: 27. 05. 2008.
    • Prof. dr Bojana Dimitrijević

      Vas susret sa realnoscu, kako to opisujete, nesto je sa cim se vecina ljudi pre ili kasnije susrece - od ocekivanja da su ljudi oko nas uvek dobri, raspolozeni za saradnju i pruzanje potrebne pomoci, dolazi do razocarenja i shvatanja da se u stvari o ...Pročitaj više

  1. Moja drugarica za 11 dana treba da ode na operaciju potpunog hirurškog uklanjanja štitne žlezde, zbog izuzetnog uvećanja i teških psihičkih posledica koje bolest hipertireoza kod nje prouzrokoje. Zanima me, pošto sam iz više izvora dobio informacije da se njena psiha vraća u normalu, koliko je potrebno vremena da se njeno stanje skroz normalizuje posle operacije uklanjanja štitne žlezde? Da li je neophodno da moja drugarica ide redovno kod psihologa i da pije određene lekove poput Seroxat-a? 

    Odgovoreno: 27. 05. 2008.
    • Prof. dr Bojana Dimitrijević

      Pitanja vezana za upotrebu i dejstvo lekova namenjene su psihijatru i o tome kao klinički psiholog ne mogu da se izjašnjavam. Pretpostavljam da će hirurg koji izvrši operaciju Vašu drugaricu uputiti na dalji tretman relevantnom stručnjaku koji će dalje pratiti njen oporavak, verovatno i psihijatru, jer je poznato da oboljenja štitne žlezde imaju i dejstvo na psihičko funkcionisanje, ali je i dužina oporavka, pa i vreme potrebno za stručno praćenje individualno i vezano za mnoge karakteristike operisane osobe, o čemu će odlučivati nadležni stručnjak. Za detalje koji Vas interesuju predlažem da pitanje preusmerite psihijatru koji će u skladu sa svojim kompetencijama moći da Vam pruži traženi odgovor.

      Zatvori

      Pitanja vezana za upotrebu i dejstvo lekova namenjene su psihijatru i o tome kao klinički psiholog ne mogu da se izjašnjavam. Pretpostavljam da će hirurg koji izvrši operaciju Vašu drugaricu uputiti na dalji tretman relevantnom stručnjaku koji će dal ...Pročitaj više

  1. Lep pozdrav, Nisam sigurna kome da postavim pitanje.Reci cu vam ukratko u cemu je moj problem.Pre skoro godinu dana sam primetila da kada konzumiram secer(beli secer od repe) znaci,dekstroza,saharoza...da se kasnije veoma uzbidim.Pocnem da se ponasa ...Pročitaj više

    Odgovoreno: 27. 05. 2008.
    • Prof. dr Bojana Dimitrijević

      Vase pitanje je pre svega upuceno lekaru internisticke struke, koji bi Vam mogao vise reci o posledicama varijacije secera u krvi. Posto ste vec utvrdili pravilnosti u ponasanju u situacijama kada komzumirate secer, verujem da cete uzdrzavanjem od nj ...Pročitaj više

  1. Doživljaj sopstvenog pola
    Pitanje broj: #5770

    Imam 30 godina i otkad znam za sebe imam dilemu oko svog pola. Svoju dilemu skrivam, mnogo mi je loše od samoga sebe kada razmišljam o tome ili kada pokušavam da shvatim sebe. Odnose sa ženama imam normalno, ali kako godine prolaze shvatam da se samo pretvaram da želim odnos sa njima ili radim to zato što to tako treba - radi reda, a ne zato što to hoću ili želim. Pomalo sam i anksiozan u tim situacijama i nikad to nisam ja, nego je to uvek predstava šta treba da budem i šta treba da radim. Ako biste mogli da mi odgovorite ili da me uputite na nekoga s kim mogu da pričam o mom problemu (direktno, ako je moguće bez posrednika). Sve mi je komplikovanije i teže da živim kao do sada, a i teško mi je da pričam o tome. Ovo je prvi put da uopšte to spominjem nekome. 

    Odgovoreno: 27. 05. 2008.
    • Prof. dr Bojana Dimitrijević

      Nije retkost da se psihoseksualni identitet formira na način koji ne odgovara ustaljenim predrasudama o heteroseksualnom izboru partnera, i to je najčešće izvor brojnih problema za osobu koja se na takav način orijentiše, jer podleže brojnim osudama i socijalnim pritiscima. Većina ljudi homoseksualne orjentacije, posebno oni koji žive u manjim sredinama, skriva je, veliki broj stupa u brakove i uzgaja decu, sve vreme samo kao masku i pokriće za ono što sredina od njih očekuje. Po svemu sudeći, i Vaše ponašanje je do sada bilo tome slično. Iako nije lako suočiti se sa svojom različitošću i podneti odgovornost njenog javnog priznavanja, najmanje što možete za sebe da uradite je da se povežete sa nekim LGBT udruženjem u svom okruženju, i po mogućstvu porazgovarate sa psiholozima koji u takvim udruženjima upravo rade sa osobama koje imaju iskustva sa LGBT osobama i njihovim problemima. Uostalom, i same osobe koje su u ovim udruženjima, mogu Vam pomoći da shvatite koji su bili načini na koje su oni rešavali svoje probleme. Ukoliko je, pak, samo pitanje doživljavanja sopstvenog pola, odnosno ako nije reč samo o homoseksualnoj orjentaciji već o ideji za promenu pola, prvi korak je obraćanje neuropsihijatru koji bi trebalo da proceni Vaš mentalni status jer je to preduslov za bilo koju potencijalnu intervenciju promene pola. Budući da je Vaše pismo nedorečeno, a obe opcije su vezane za pitanje seksualnog identiteta, tarapeut bi Vam mogao pomoći da ustvari prvo definišete svoj problem kako biste dalje postupali u pravcu njegovog rešavanja.

      Zatvori

      Nije retkost da se psihoseksualni identitet formira na način koji ne odgovara ustaljenim predrasudama o heteroseksualnom izboru partnera, i to je najčešće izvor brojnih problema za osobu koja se na takav način orijentiše, jer podleže brojnim osudama ...Pročitaj više

Prikazano 11-15 od ukupno 91 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-463