Atrijalna fibrilacija

Atrijalna fibrilacija (treperenje pretkomora) predstavlja poremećaj srčanog ritma koji nastaje u pretkomorama.

Uzrok nastanka

Treperenje pretkomora najčešće nastaje kod bolesnika sa ishemijskom bolešću srca, mitralnom manom, tireotoksikozom ( oboljenje štitne žlezde), srčanom insuficijencijom, hipertenzivnom bolešću srca i perikarditisom (zapaljenje srčane kese). Može nastati usled kružnog kretanja nadražaja u pretkomorama ili kada više ektopičnih centara u pretkomorama emituje mnogobrojne impulse.

Klinička slika

Fibrilacija pretkomora se manifestuje slikom apsolutne aritmije (nepravilan i ubrzan ritam komorskih kontrakcija). Radi se o velikom broju impulsa od 350-600. U toku AF pretkomore praktično prestaju da pumpaju krv u komore, pumpna funkcija pretkomora izostaje zbog nesinhronizovane kontrakcije muskulature. Međutim, komore će se i dalje dobro puniti jer oko 70% krvi dolazi iz pretkomora pre nego što se one kontrahuju dok same pretkomorske kontrakcije ubacuju u komore oko 30% od ukupne količine krvi koja dospe u njih. U toku AF postoje povoljni uslovi za nastanak trombotičnih masa u levoj pretkomori zbog usporenog toka krvi i "zadržavanja" krvi u ovoj srčanoj šupljini. Smatra se da se trombotične mase u levoj pretkomori mogu formirati vec nakon 48 sati od nastanka AF. Bez obzira na navedene poremećaje do kojih dovodi AF, efikasnost srca kao pumpe je smanjena samo za 25 do 30% zbog čega ovaj poremećaj ritma kod pacijenata može trajati i godinama a da ne uzrokuje značajnu srčanu slabost. Međutim, kod pacijenata sa opstruktivnim kardiomiopatijama i koronarnom bolešcu AF brzo pogoršava hemodinamske uslove i dovodi do nastanka srčane slabosti.

Dijagnoza                                  

Na EKG-u se fibrilacija pretkomora karakteriše prisustvom mnogobrojnih sitnih i nepravilnih f talasića umesto normalnih p talasa.

Lečenje  

Kod akutno nastale atrijalne fibrilacije daje se digitalis intravenski. Digitalis se može kombinovati sa  beta blokatorima i verapamilom. Kod bolesnika sa hroničnom atrijalnom fibrilacijom  i dilatacijom srčanih šupljina neophodna je antikoagulantna terapija radi prevencije tromboembolijskih komplikacija.

 


Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 2

  1. Allomanny 10.04.2011

    Hvala vam za zanimljiv blog.


  2. Dragan Komar 09.03.2010

    Mene jedino može da vrati u ritam lek cinidin, a ostali blokatori ne isprobano 4 dana sam ležao u bolnici i nisu mogli da me vrate u ritam sve dok nisam uzeo lek cinidin. Vađena je krv zbog štitne žlezde i je sve u redu. Test opterećenja do kraja, snimanje u kamenici sve u redu, pregled na Kliničkom centru sve je ok, to traje od 2000. godine u intervalima, za sada 2 godine sam dobro.


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde