Korozija jednjaka

Korozije jednjaka najčešće nastaju kod pokušaja samoubistva, a kod dece su zadesne.
 

Uzrok nastanka

Razlikuju se intoksikacije kiselinama (hlorovodonična, sirćetna i dr) i bazama (kamena soda).
 

Klinička slika

Baze izazivaju kolikvacionu, a kiseline koagulacionu nekrozu. Baze dovode do jačeg spazma kardije sa značajnim oštećenjem jednjaka, a kiseline više lediraju želudac. Simptomatologija je veoma burna u akutnoj fazi. Bolesnik ima jak, razdirući bol iz grudne kosti, uporno povraća, ima mučninu, ojačano lučenje pljuvačke, nemogućnost gutanja i dolazi do razvoja šoka.
Krvni pritisak opada, puls je slab, dominira prostracija i bledilo kože i sluzokoža. Može se razviti i otok larinksa, pa pacijent ima i otežano disanje. Posle 24 časa razvijaju se znaci insuficijencije bubrega, jetre i drugi metabolički poremećaji. Disfagija je stalna.
Ukoliko bolesnik preživi opšte stanje se poboljša, ali ostaje poremećaj gutanja. Poremećaj opšteg stanja i oštećenje digestivnog trakta su direktno proporcionalni koncentraciji i količini korozivnog sredstva.
 

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, laboratorijskih nalaza, ezofagoskopije (14 - 20 dana posle).
 

Lečenje

Neposredno posle intoksikacije se može pokušati neutralizacija (magnezijum oksid i antacidi za kiseline, limunov sok za baze), ali to obično ima mali značaj. U akutnoj fazi se bolesnik hospitalizuje. Terapija u ovoj fazi obuhvata tretman šoka (analgetici, kortikosteroidi, parenteralna rehidratacija i ishrana, antibiotici i dr). Stenoza se dilatira bužjama različtog promera pod kontrolom ezofagoskopije.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 1

  1. Damir Kurtić 21.03.2011

    Kako se leči suženje jednjaka?


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde