Vibrio cholerae

Rod Vibrio spada u porodicu Enterobacteriaceae i fakultativno su anaerobni, Gram negativni bacili. Baketrije iz roda Vibrio su najčešće blago savijene tako da podsećaju na zarez, mada se mogu videti i nesavijeni bacilarni oblici. Obično su raspoređeni pojedinačno, ali mogu formirati i grupacije od 2-3 vibriona koji imaju izgled slova C ili S ili kratkih spirala. Imaju jednu flagelu koja je polarno postavljena. Nemaju kapsulu.

V.cholerae se javlja u dva biotipa: biotip cholerae i biotip eltor, koji imaju vrlo slične morfološke i kulturelne osobine, a razlikuju se na osnovu nekih fiziološko-biohemijskih karakteristika. Biotip eltor je manje osetljiv u spoljašnjoj sredini i duže preživljava u rečnoj i morskoj vodi. Kao posledica toga češće se izoluje od biotipa cholerae u zemljama sa visoko razvijenom higijenskim standardom gde je uzročnik obično pojedinačnih slučajeva eltor kolere.

V.cholerae sintetiše snažan enterotoksin koji dovodi do poremećaja transporta vode i elektrolita na membrani epitelijalnih ćelija tankog creva.

Put prenošenja

Izvor bolesti je oboleo čovek i vibronoša. Vibrion se izbacuje u spoljašnju sredinu preko povraćanih i prolivastih masa kojom prilikom se kontaminira okolina bolesnika. Mehanizam širenja je fekalno - oralni preko vode, hranljivih namirnica, prljavih ruku i kontaminiranih predmeta.

Patološki (medicinski) značaj

V.cholerae uzrokuje koleru - akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje znacima gastroenteritisa, elektrolitinim i acido - baznim poremećajima.

Inkubacioni period se kreće od 1 - 5 dana. U većini slučajeva bolest počinje naglo sa osećajem težine, bolovima u trbuhu, jačom peristaltikom creva i prolivima (enteritične faza). Početnih 3 - 5 stolica je fekulentno, a kasnije stolice postaju tečne i podsećaju na pirinčanu vodu. Temperatura je lako povećana 37,5 - 38 stepeni. Gastrointestinalna faza se karakteriše povraćanjem koje nije praćeno mukom. Apetit je smanjen i javlja se jaka žeđ. Povraćanje i proliv uslovljavaju jaku dehidromineralizaciju što se manifestuje grčevima u mišićima i gubitkom telesne mase. Pri pregledu se zapaža da su oči halonirane, upale, izoštren nos (facies Hipocratica). Koža gubi elastičnost, sluzokože su suve, glas je disfoničan (vox cholerica). Koža na rukama je nabrana pa se opisuje kao koža pralja. Kod srednje teških oblika bolesti posle 5 - 6 dana dolazi do reaktivne faze sa ozdravljenjem.
U težim slučajevima prolivi i povraćanje dovode do narušavanja hemodinamike, poremećaja termoregulacije, tako da temperatura pada na 34 - 35 stepeni. Ova faza se označava kao algidna faza. Povraćanje i proliv se smiruju ali kliničkom slikom dominira  hipovolemični šok. Koža je suva, hladna, modro prebojena. Oko očiju se javlja taman krug. Ako se ne sprovede intezivna reanimacija bolesnik umire za 1 - 2 dana.

Mikrobiološka dijagnostika

Mikrobiološka dijagnoza može se postaviti: direktnim dokazivanjem prisustva etiološkog agensa u materijalu uzetom od obolelih (feces, povraćani sadržaj) ili zasejavanjem materijala na hranljive podloge u cilju dobijanja bakterijske kulture koja će se identifikovati ispitivanjem morfoloških, kulturelnih, fiziološki - biohemijskih i antigenskih karakteristika (reakcija aglutinacije).

Lečenje

Obavlja se u specijalno opremljenim ustanovama. Sa terapijom treba početi što pre i energično, sa ciljem nadoknade tečnosti i elektrolita. Kauzalna terapija podrazumeva korišćenje antibiotika i to najčešće tetraciklin i hloramfenikol. Pored antibiotika daju se i hemioterapeutici (sulfonamidi). Dijetetski režim se sprovodi od momenta prestanka povraćanja (biljni sokovi, supe od povrća, mleko, bujoni)

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde