Primena lekova kod starijih osoba

Starost, ili treće životno doba, ne treba poistovećivati sa bolešću, ali je činjenica da starije osobe oboljevaju od hroničnih i degenerativnih bolesti koje se leče dugo, često doživotno (reumatizam, hipertenzija, ateroskleroza, dijabetes) i zahtevaju politerapiju. Po pravilu, kod jedne osobe se sreću dve ili više bolesti istovremeno, zbog čega starije osobe znatno češće nego mladi odlaze lekaru.

Prema nekim statistikama, stariji ljudi troše čak 25% od ukupne količine lekova koju potroši celokupno stanovništvo. Takođe je utvrđeno da čak 90% starih osoba ima neželjena dejstva pri uzimanju lekova. U cilju bolje efikasnosti i smanjenja rizika lečenja, potrebno je da lekari i pacijenti dobro poznaju osobenosti opšteg stanja bolesnika u starosti.

Racionalno lečenje starijih osoba

Za racionalno lečenje starijih osoba treba imati u vidu da starenjem slabe funkcije organizma, važne za delovanje lekova. Sporije se stvara energija, sporije se resorbuju lekovi, manje se stvara želudačna kiselina i crevni sokovi, manji je protok krvi kroz jetru, bubrege i mozak. Stoga, jetra sporije razgradjuje lekove, bubrezi ih sporije izlučuju, što ima za posledicu prekomerno zadržavanje lekova u organizmu i pojavu neželjenih i toksičnih efekata. Prosečne doze lekova i šeme doziranja uobičajene za odrasle osobe ne važe i za starije. Stariji ljudi zahtevaju pažljivo prilagođavanje doze i kombinacije lekova zavisno od individualnih karakteristika.

Potrebno je posebno obratiti pažnju pri primeni sledećih lekova kod starijih osoba:
  • Lekovi koji snižavaju krvni pritisak (antihipertenzivi) – mogu smanjiti cirkulaciju krvi kroz vitalne organe (mozak, srce i bubrege), sa posledičnim smanjenjem njihove funkcije.
  • Lekovi koji povećavaju izlučivanje mokraće (diuretici- Lasix, Yurinex, Lometazid, Hemopres) – povećavaju izlučivanje soli i vode iz organizma, uz istovremeni gubitak kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, što može imati štetne efekte na  srčanu, mišičnu funkciju, aktivnost moždanog sistema i strukturu kostiju.
  • Lekovi koji deluju umirujuće (depresivno) na centralni nervni sistem – postoji povećana osetljivost kod starijih osoba. Lekovi protiv nesanice ili za umirenje kod njih dovode do zbunjenosti, konfuznosti i emocionalne nestabilnosti. Neki lekovi iz ove grupe mogu se zadržati  2-3 puta duže kod starijih osoba (fenobarbiton).
  • Lekovi u lečenju srčane slabosti – starije osobe, zbog osobenosti njihovog organizma su posebno osetljivi prema kardiotonicima ( Dilacor, Lanicor), jer se ovi lekovi kod njih izlučuju znatno sporije.
Budući da ih karakteriše mala terapijska širina, stariji ljudi su izloženi čestim i teškim neželjenim dejstvima. Iako postoji velika razlika u osetljivosti, starijima je obično potrebna ¼ ili ½ doze  za odrasle. Prema savremenom shvatanju ovi lekovi se propisuju mnogo više nego što je medicinski opravdano.

Starijim osobama treba propisati najmanji mogući broj lekova i to u minimalnim dozama, koje su za njih delotvorne, iako one mogu biti manje od uobičajenih za odrasle. Važno je naglasiti značaj pridrzavanja uputstva i propisanih režima doziranja!

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde