Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Imam klasicne simptome narkofilije uz katarpleksicne krize. Ne dobijam adekvatnu medicinsku pomoc (nije cak ni dijagnoza uspostavljena) , pa me interesuje gde da je dobijem.

    Odgovoreno: 21. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Dijagnoza koju biste da dobijete nije klasifikovana kao takva. Ono sto opisujete su simptomi unutrasnjih afiniteta sa vegetativnom reakcijom koju dobijete. Posto ste sami osvestili problem, nadam se da mozete da se suocite sa njim i napravite uvid, tako da je to sustina onoga sto navodite


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Dijagnoza koju mi je postavio psihijatar je f42, pijem godinu dana seroksat1? 2ujutru i rivotril 1/4uvece. Oswecam se mirnije, stalozenije. Mogu li da prekinem sa terapijom, kako i da li nesto drugo da koristim ukoliko postoji mogucnost povratka na staro? Hvala.

    Odgovoreno: 21. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Mozete postepeno skidati seroxat, naredne tri nedelje. Ne razmisljajte unapred o povratku bolesti, naprotiv da ce biti u redu. Takodje smatram da bi trebalo da obidjete lekara koji vam je ordinirao terapiju i sugerisete mu sve i dogovorite se oko povremenih kontrola.


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Lijep pozdrav! Imala sam anksioznost i panicne napadaje, praceno sve skupa agorafobijom, nastalom usled toga da ce me uhvatiti napadaj napolju kao sto se i znalo dogadjati. To je trajalo dvije i po godine. Sada sam ok. Ali ponekad malo me uhvati tjeskoba ali sad znam da mi nece nista biti pa prodje. I nemam panicne napade. Tesko bude ali se da izdrzati. Moje pitanje bi glasilo, da li se moze anksioznost vratiti i napadi panike i tjeskoba ako se jednom prebrodi? Unaprijed hvala!

    Odgovoreno: 21. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Nadam se da sam dala odgovor na ovo pitanje u predhodnom odgovoru

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Moja rodjena sestra zivi sa otprilike nekom nepoznatom dijagnozom, koja se u detinjstvu manifestovala nesposobnoscu za ucenje, tesko uklapanje sa drustvom, a kasnije nervozom, depresijom i ostalim problemima koji sve to prate. Zivi sa nasim ocem i macehom, posto nam je majka poginula kada je ona imala samo godinu i po. Sada ima trideset. Vec duze vreme odlazi u lokalni dom zdravlja kod psihijatra, i sve sto oni rade je kombinovanje kojekakvih lekova za smirenje. Ne znam da li su ti lekovi dobri, pretpostavljam da jesu cim se tako zovu. Ali me brine kobinacija tih lekova. Do sada propisana terapija je bila trixifen 3x2 dnevno, largatyl 3x2 dnevno i estil (ili estyl) 2x1 dnevno. Na njeno uznemireno stanje sada su dodali i bensedin 2x1 dnevno, da bi juce dodali i eglonyl od 200 mg 2x 1/2 dnevno. Stvarno sam laik ali se pitam da li je oni lece, ili sta rade. Molim vas da mi kazete sta mislite o takvoj vrsti terapije, kakve je uopste perspektiva i sta mi preporucujete da preduzmem? Unapred zahvaljujem

    Odgovoreno: 21. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Zaista cu se sloziti sa vama da se radi o kombinaciji koja nije uobicajena. Porazgovarajte sa njom i predlozite konsultaciju jos nekog strucnog lica, ali bi bilo dobro da budete sa njom


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovanje doktorice! Moje pitanje bi bilo sto mi mozete reci u vezi poremecaja adhd? Imam manjak paznje, ne uspijevam se dugo skoncetrisati na jednu stvar, hiper aktivna sam, jako zaboravna, nervozna i ponekad agreivna. U drustvu vecem ne uspijevam se skoncetrirati na pricu misli mi lutaju i djelujem kazu jako izgunljeno. Kad se sjetim svoga djetinjstva i usporedim uvijek sam takva bila no po tom pitanju nista nisam napravila. Unaprijed hvala!

    Odgovoreno: 21. 09. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Adhd je skracenica za poremecaj aktivnosti u smislu hiperaktivnosti, poremecaj paznje i prisutnim impulsivnim postupcima. Poremecaj se moze ispoljiti dominacijom jednog od navedenih simptoma, ili kombinacijom, tako da postoje razliciti tipovi adhd. Ukoliko kod sebe prepoznajete problem, smatram da to nije dovoljno za konacnu dijagnozu, te bi trebalo da se obratite strucnjaku u mestu, napravite dijaknostiku i dogovorite se oko daljeg lecenja.


      dr d. Krasic
      Pozdrav

Prikazano 816-820 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460