Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Postovana doktorko zelim pre svega da vam kazem da sam odusevljena vasim odgovorima koje ste uputili drugim ljudima. Zelim da i mene posavetujete. Moj problem i nije tako veliki. Posecujem psihijatra 6 godina. Moj prvi odlazak je usledio zbog porodicne situacije. Nisam imala kome da se obratim pa sam posetila doktora sto mislim da je ispravno. Mnogi ljudi su me na neki nacin optuzivali i rekli kako je to pogresno i gledali kao da nisam normalna. Mnogi takozvani prijatelji su me odbacili zbog toga, mada se ne kajem ni u jednom trenutku. Naime, doktor mi je dao dg f60 i f32. 1. Pila sam dosta lekova do pre godinu i po dana. Ne mogu tacnu kombinaciju da vam kazem, ne secam se. Dobijala sam eftil, lorazepam, haloperidol pre toga sam pila po 30 nekad 40 mg bensedina, flunisan, nekada i flormidal za spavanje. 2007 sam imala epi napad i dr me je slao na ct i eg glave i snimci su bili dobri pa je poceo sa smanjivanjem terapije i na kraju je skroz ukinuo. Evo vise od godinu dana ne pijem nista od lekova. Nekad, mozda u mesec dana popijem 1-2 bensedina kada se nesto bas iznerviram. Sada su mi kontrole na 6 meseci po potrebi ranije. Kada sam bila na zadnjoj kontoli to je bio najkraci razgovor sa doktorom. Ja sam stekla veliko poverenje u njega i ne bih mogla da se otvorim drugom lekaru. U njemu sam videla oca kakvog bih volela da imam. On mi je kao najboli prijatelj. I nije mi jasno zasto sam neke stvari precutala na kontroli. On je previse truda ulozio, razgovora i ja kao da sam bila u nekoj tami 5 god. Nije postojao nikakav pomak do pre 7meseci. Oslabila sam, doterala liniju, pocela da izgovaram rec "ne" i ocu i na poslu i stekla samopouzdanje, kao da sam se ponovo rodila. Ali osecam da je pocela da mi se vraca depresija. Sa razlogom a to sam mu precutala. Nisam htela na neki nacin nacin da ga razocaram, tako mislim. Pocela sam da se povlacim u sebe. Odem do posla i nazad u stan i celo vreme provedem u kuci. Mrzi me da se doteram, da se nasminkam, osecam da tonem. Pa bih vas zamolila da mi pomognete i kazete kako da zapocnem razgovor sa njim? Otvoreno i iskreno da mu kazem kako se osecam bez nekog straha i laznog osmeha. Jer zaista ne bih volela da se vratim u ono stanje gde sam bila kao u mraku i gde sam se predavala svemu. Unapred vam hvala i nadam se da cu vam pisati sa lepsim vastima. Puno pozdrava

    Odgovoreno: 29. 10. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Ukoliko je poverenje ostvareno, podrazumeva se da cenzure govora ne sme biti. Strahu i nesigurnosti tu nema mesta. Upravo je ova situacija o kojoj govorite idealna da o njoj govorite sa terapoeutom, jer to jeste cvor koji je neophodno rasplesti. Osecanja koja projektujete prema terapeutu i neprijatnost upravo treba sagledati a terapeut je taj koji ce to shvatiti i pomoci da i vi shvatite

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Sve je pocelo pre dve godine. . . Bar ja tako mislim, mada postojenaznake da je sve pocelo mnogo ranije, ali ja nisam pridavao veci znacaj tome, jer sam mislio da ce prestati samo od sebe. . . Medjutim, malo me je sramota sto ovo pisem, ali jednostavno moram da ispricam kompletnu pricu. . . Oktobra meseca 2007. Godine za vreme gledanja filma za odrasle i masturbiranja javila mi se na kratko u glavi slika rodjene sestre i to me je jako uznemirilo i uplasilo, te sam prekinuo sa gledanjem filma. . . Posle tog dogadjaja nisam mogao da se oslobodim misli o njemu i poceo sam na neki nacin da proveravam sebe, tj. Da li ja stvarno nisam incestuozan, posmatrajuci sestru i uvek je dolazilo do nekog osecaja nelagodnosti, koji sam ja povezivao sa svojom perverznoscu, i buduci da je incest jedna od stvari koje najvise prezirem mnogo sam se plasio da ne izgubim kontrolu, ali do toga nikad nije doslo naravno. . . Dva meseca sam ziveo u konstantnom strahu od tih misli i ta slika mene i sestre se konstantno ponavljala. . . Mislio sam da pocinjem da ludim, nisam video izlaza. . . Obratio sam se psihologu za pomoc, medjutim sve je ostalo na jednom razgovoru i tako se to nastavilo. . . Posto je moja sestra u to vreme imal sesnaest godina, poceo sam da razmisljam da li ja nisam i pedofil i opet poceo sebe proveravati i opet osetio nelagodu u prisustvu mladje zenske dece od 14, 15, 16 godina. . . Tako su se moje opseivne misli produbile. . . U jednom trenutku sam bio potpuno "prso". . . Jer se te misli koje se namecu nisu slagale sa mojim sistemom vrednosti i osecaj krivice je u jednom trenutku doveo do osecaja anksioznosti velikih razmera, tako da nisam mogao da spavam nocu, ceo organizam mi je bio uznemiren, nisu pomagali ni tzv. Lekovi za smirenje tipa bensendina, dijazepama. . . Morao sam da se obratim za pomoc psihijatru. . . On mi je prepisao rivotril 1/2, 1/4, 1/2, prazine, za koji mi je rekla da je antipsihotik, ali da se daje i kada je veoma velika uznemirenost, mislim daje 50 mg jednu uvece i sanval, uz asentru, posto justanovio opsesivno kompulzivni poremecaj. . . Inace, to nisam rekao na pocetku, ja sam iz paracina. . . Ti lekovi su mi pomogli i redukovali mi anksioznost, nestala je. . . Medjutim, posto sam bio svestan da su lekovi samo privremeno resenje, a da ne otklanjaju problem u potpunosti, a kako u paracinu nema odgovarajuceg strucnjaka za tu vrstu problema, a i da bih otklonio neke nedoumice, posto sam gore rekao da sam mislio da ludim, odlucio sam da konsultujem strucnjaka u nisu i pitam da li nisu u pitanju pocetni simptomi shizofrenije, nasta sam dobio negativan odgovor i potvrdu dijagnoze da se radi o opsesivno kompulzivnom poremecaju. . . Krenuo sam na kognitivno-bihejvioralnu terapiju u nisu. . . Medjutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava nisam bio u mogucnosti da stalno putujem. . . I pored toga terapeut mi je pomogao da se oslobodim pedofilnih i incestuoznih misli. . . U medjuvremenu, sam prestao sa uzimanjem prazine, umesto asentre pijem zoloft, a rivotril je ostao. . . Medjutim, kako se sadrzaji mojih misli menjaju problem i dalje opstaje. . . Skoro mi je umrla tetka, i ja sam na sahrani imao svakakve neprimerene misli, koje su se nametale, a od kojih sam strahovao uoci sahrane. . . Tamo sam pomislio da sam potpuno poludeo i osetio ogromnu dozu krivice, stida, straha, ljutnje na samog sebe. . . Poceo sam da mislim da ce me stici bozja kazna zbog tih misli, da sam bogohulnik i sl. . . To sam nekako uspeo da resim sa terapeutom. . . Najnovija u nizu misli, a po meni i najgora, zbog koje nisam spavao dva dana, a to je da sam homoseksualac, a da nikada u zivotu nisam imao takve misli i da sam otvoreni heteroseksualac, i da je to bila jedna od stvari u koje sam bio potpuno siguran (ta da sam heteroseksualac) . . . Jeste da nemam nekog prevelikog uspeha sa zenama u poslednje vreme i da sam doziveo pet, sest neuspeha, ali sam bio sa zenama i heteroseksualac sam. . . I tu sam poceo proveravati sebe i osecati se nelagodno. . . Inace imam 28 godina i student sam, zamislite, psihologije, a opet sam od male pomoci sebi. . . Osecam se totalno bezveze, kao da su mi sve ladje potonule. . . A i faks mi se oduzio. . . Doduse, ostalo mi je jos dva ispita, ali sam razocaran duzinom studiranja i sobom, kao i svojim kompletnim zivotom. . . Do trece godine faksa sve je islo kao po loju, a onda. . . Pa evo, vec tri godine sam apsolvent, bruka. . . Nisam u mogucnosti cesto da idem na te terapije. . . Imate li neki savet u vezi ovog mog poslednjeg problema. . . Ma u vezi kompletne price, bio bih vam veoma zahvalan. . .

    Odgovoreno: 28. 10. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Ono sto treba da uradite a to je da zavrsite fakultet da bi na neki nacin smanjili sumnje u sebe i donekle vratili samopouzdanje. Neophodno je da na sebe pocnete da gledate drugim ocima, jer vi ocigledno jako vredite i imate visoke moralne kvalitete kao i vaspitanje, koje vas je rukovodilo krajnje dozvoljenim putevima. Svaki covek ima potrebu da povremeno krene i stranputicom, da pomalo i eksperimetise sa sobom, makar u mislima. Opustite se, pomislite i uradite nekad i sto nije po pravilima!
      moj savet je da nastavite sa onim sto daje pozitivne rezultate, i naravno sa zoloftom i eventualnim povecanjem doze leka.

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovanje sta mi mozete reci o postssri sindromu. Da li seksualna funkcija obavezno po inerciji postoi nakon prestanka terapijjom ssri antidepresiva

    Odgovoreno: 28. 10. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Ne postoji takav sindrom, a sto se tice vracanja sex. Funkcije javlja se postepeno, sa jacanjem libidinoznih potreba

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovani. Prije 6 meseci sam dobila terapija citalopram po 1 tableta na dan od 20mg. Imala sam anksiozni poremecaj i napadi panike. Od kad sam pocela sa tablete sve je u redu nemam napadi panike ali puno zaboravljam i se boim dali je to mozda od te tablete. Dali su dobre tablete i sta vi mislite? Isto i kad popijem jedna casa alkohol boli me puno glava i ne mogu da spavam celu noc. Sta da radim dali da promenim tablete? Puno pozdrav

    Odgovoreno: 27. 10. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Ne bi trebalo da je od tablete, ali takodje smatram da ne bi trebalo da uzimate alkohol dok pijete antidepresive. Ne znam koliko dugo pijete lek, ali bi bilo dobro da vidite sa svojim lekarom oko duzine terapije, sobzirom da ste bez tegoba

      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Imam pitanje vezano za zdrav mozak. Citala sam da se u mozgu nalaze slike strahova sa kojim se srecemo i to opterecuje funkciju mozga. Da li znate nesto o tome i kako se neutralisu ti strahovi. Treba mi strucno misljenje. Kako izbaciti strahove iz mozga?

    Odgovoreno: 27. 10. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Strahovi mogu biti realni i nerealni, poznati i nepoznati, poput anksioznosti. U svakom slucaju opterecuju i odrazavaju se na rad srca i disanja sto se manifestuje srcanim ubrzanjem, ubrzanim disanjem, bledilom, napetoscu. Strahovi se lece psihoterapijom i lekovima, u zavisnosti o kakvim strahovima je rec i u okviru kog psihickog poremecaja ili problema nastaju.

      dr d. Krasic
      Pozdrav

Prikazano 681-685 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460