Problem lošeg varenja

Nema čoveka koji nije osetio bar jednom u životu onaj neprijatan bol u stomaku. Nekada je to samo bezazleni bol koji govori da nam nešto što smo pojeli nije prijalo, a nekada je to upozorenje da postoji ozbiljniji zdravstveni problem.

Opšti naziv za bol ili nelagodu u gornjem delu stomaka, koji je stalan ili epizodičan nazivamo dispepsija (pojam dispepsija je nastao od grčke reči dys – loš, loše i peptein – varenje). Koliko je ova bolest učestala, govori podatak da oko 40 odsto ljudi u svetu – radno najaktivnije populacije (ljudi između 20 i 40 godina) ima simptome dispepsije. Posle glavobolje, ovo je druga bolest po učestalosti.

Dispepsija

Uzroci dispespije

Mogu biti dvostruki:

  • funkcionalni
  • organski

Organski uzroci govore zapravo da se iza dispepsije krije neko mnogo ozbiljnije oboljenje, kao što su: ulkus, gastroezofagusna refluksna bolest, karcinom želuca ili pankreasa. 

Kod funkcionalne dispepsije uzrok je nepoznat, i najveći broj bolesnika, oko 60 odsto zapravo ima ovaj oblik.

Osim bola u stomaku, dispepsija je najčešće praćena i drugim simptomima, kao što su: nadimanje u stomaku, rana sitost, gorušica, mučnina i povraćanje. Samo 25 odsto bolesnika sa ovakvim simptomima konsultuje lekara opšte prakse, a oko 50 odsto bolesnika samoinicijativno uzima lekove, sa ili bez konsultacije sa farmaceutom. Pacijent koji oseća simptome dispepsije, trebalo bi da se obrati lekaru opšte prakse, koji će ukoliko je potrebno, da ga uputi kod gastroenterologa.

Alarmni simptomi, tj. oni simptomi koji skoro sigurno ukazuju na organsko oboljenje su: anemija, nagli gubitak telesne mase, uporno povraćanje, disfagija (otežano gutanje) i masa u trbuhu koja se može napipati na dodir. Ukoliko ovakvih simptoma nema, dispepsija se leči kod lekara opšte prakse. Ovo se odnosi na pacijente mladje od 55 godina, dok stariji pacijenti sa novonastalim simptomima dispepsije treba da se odmah jave gastroenterologu.

Lečenje

Kao osnovna strategija u lečenju dispepsije (bez alarmnih simptoma) kao prvo podrazumeva promenu životnih navika, ali i promenu higijensko – dijetetskog režima, davanje antacida, kao i primenu H2 blokatora i inhibitora protonske pumpe. Kada govorimo o ishrani, ne postoji jasan dokaz o vezi ishrane i dispesije, ali svakako postoje pravila kojima ćemo umanjiti neprijatnosti.

Preporučuje sa da pacijenti izbegavaju pušenje, unos većih količina alkohola, kafe i masne hrane. Predlažemo da pacijenti jedu kuvanu hranu, voće i povrće, i da obroci budu redovni, i manji a češći.

Kao drugi korak u lečenju su medikamenti (H2 blokatori i inhibitori protonske pumpe), koji se ne bi smeli uzimati više od osam nedelja. Ukoliko kod pacijenta nema poboljšanja, on se upućuje kod lekara specijaliste.

Sa dispepsijom treba biti veoma pažljiv – ukoliko je funkcionalnog porekla, može se ublažiti adekvatnim načinom života i uz primenu medikamenata, ali ukoliko je njen uzrok organski, na šta ukazuju alarmni simptomi, neophodno je potražiti pomoć lekara specijaliste.


Podeli tekst:

Prof. dr Miodrag Krstić je specijalista interne medicine, gastroenterolog i hepatolog iz Beograda. Kao direktor Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju važi za cenenijeg doktora iz ove oblasti u Srbiji.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde