Legionella

Legionellae su Gram negativni, aerobni bacili koji sporo rastu na specijalnim hranljivim podlogama. Ubikvitarne su u prirodi. Pokazuju afinitet za plućno tkivo. To su intracelularni paraziti, izazivaju akutnu pneumoniju (legionarska bolest) i sindrom sličan gripu (Pontijačna groznica). Najčešće legioneloze izaziva Legionella pneumophila. Poseduju endotoksin koji se razlikuje od ostalih gram negativnih bakterija i egzotoksin sa hemolizinom i citotoksinom koji smanjuju baktricidnu aktivnost fagocita.

Put prenošenja

Vrlo često su izvor infekcije kontaminirani vodeni ekosistemi u kojima cirkuliše voda u zatvorenom sistemu (ovlaživači vazduha). Vazdušnim putem, aerosoli koji sadrže legionele dospevaju u pluća gde legionele izazivaju fibrinopurulentnu upalu i multilobarnu konsolidaciju.

Patološki (medicinski) značaj

Legioneloze su novootkrivene bakterijske bolesti respiratornog trakta čije je otkriće usledilo nakon epidemične pojave respiratorne bolesti kod učesnika sastanka američkih legionara.
Nakon inkubacije od 2 - 10 dana započinju kliničke manifestacije bolesti. Početak bolesti je nagao sa skokom temperature, jezom, malaksalošću. Ubrzo bolesnik počinje ubrzano da diše, da kašlje najpre neproduktivno, ali sa mogućim iskašljavanjem krvi. Oseća bolove u grudima, žali se na jaku glavobolju, bolove u zglobovima. Vrlo često se javlja mentalna konfuzija, a moguće su i halucinacije. Kao posledica toksemije prisutni su relativna bradikardija (usporen rad srca), mučnina, povraćanje, vodenasti prolivi.

Kod nelečenih bolesnika bolest napeduje do vrlo ozbiljnih komplikacija u vidu respiratorne insuficijencije, septičkog šoka, bubrežne insuficijencije.

Pontijak groznica - znatno blaži oblik infekcije legionelom koji se karakteriše influenca-like sindromom (sindrom nalik gripu). Nakon kratke inkubacije od par sati do dva dana bolest započinje temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, kašljem, bolom u grudima. Prolazi za sedam dana sa ozdravljenjem.

Mikrobiološka dijagnostika

Za bakteriološku dijagnozu uzimaju se sputum (ispljuvka), bronhijalnog sekreta, pleuralnog izliva, krvi, mokraće, tkivo dobijeno biopsijom pluća. Za bojenje se može koristiti tehnika impregnacije srebrom. Za brzu dijagnozu koristi se test direktne imunoflorescencije, RIA, ELISA i lateks aglutinacija.

Lečenje

Koristi se eritromicin, rifocin, penicilin G ili cefalosporini treće generacije, za Pontijačnu groznicu nije potrebna antibiotska terapija.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde