Noviji antidepresivi kod većine pacijenata gotovo uopšte ne deluju, to jest efekat im je gotovo isti kao efekat placebo lekova i nema ih smisla prepisivati obolelima, tvrde naučnici. Da li je sve u glavi?
Kod najvećeg broja osoba sa srednje teškim depresijama, efekat antidepresiva skoro je isti kao i kod lažnih, placebo lekova, objavili su u utorak naučnici sa Univerziteta Hull.
Lekovi su delovali samo kod vrlo malog broja pacijenata koji pate od najtežih depresija, pa tako da nema razloga prepisivati antidepresive, smatraju autori istraživanja.
"Razlika u poboljšanju stanja kod pacijenata koji uzimaju placebo i pacijenata koji konzumiraju antidepresive nije velika", izjavio je profesor Irving Kirsch sa Fakulteta za psihologiju Univerziteta Hull.
Istraživanje će biti objavljeno u stručnom časopisu PLoS Medicine. Autori tvrde da je reč o jednom od najtemeljitijih istraživanja o antidepresivima novije generacije.
Naučnici su u okviru istraživanja analizirali podatke iz 47 objavljenih i neobjavljenih kliničkih studija. Pritom su ispitivali četiri najčešće korišćena leka koji između ostaloga sadrže fluoksetin, venlafaksin i paroksetin.
Prosmatrana su i istraživanja koja su potrebna za dozvolu američke Agencije za lekove FDA.
Čak ni kliničke studije koje su upućivale na pozitivno delovanje kod teško depresivnih pacijenata nisu pokazale jasan efekat, saopštili su naučnici.
Neki od proizvođača odbacili su rezultate ovog istraživanja. Oni preporučuju pacijentima da nastave sa uzimanjem lekove, tvrdeći da su druga istraživanja ukazala na njihove pozitivne efekte.
Kod najvećeg broja osoba sa srednje teškim depresijama, efekat antidepresiva skoro je isti kao i kod lažnih, placebo lekova, objavili su u utorak naučnici sa Univerziteta Hull.
Lekovi su delovali samo kod vrlo malog broja pacijenata koji pate od najtežih depresija, pa tako da nema razloga prepisivati antidepresive, smatraju autori istraživanja.
"Razlika u poboljšanju stanja kod pacijenata koji uzimaju placebo i pacijenata koji konzumiraju antidepresive nije velika", izjavio je profesor Irving Kirsch sa Fakulteta za psihologiju Univerziteta Hull.
Istraživanje će biti objavljeno u stručnom časopisu PLoS Medicine. Autori tvrde da je reč o jednom od najtemeljitijih istraživanja o antidepresivima novije generacije.
Naučnici su u okviru istraživanja analizirali podatke iz 47 objavljenih i neobjavljenih kliničkih studija. Pritom su ispitivali četiri najčešće korišćena leka koji između ostaloga sadrže fluoksetin, venlafaksin i paroksetin.
Prosmatrana su i istraživanja koja su potrebna za dozvolu američke Agencije za lekove FDA.
Čak ni kliničke studije koje su upućivale na pozitivno delovanje kod teško depresivnih pacijenata nisu pokazale jasan efekat, saopštili su naučnici.
Neki od proizvođača odbacili su rezultate ovog istraživanja. Oni preporučuju pacijentima da nastave sa uzimanjem lekove, tvrdeći da su druga istraživanja ukazala na njihove pozitivne efekte.
Seroxat me spasio pijem ga 15 godina.
Taj vas uzaludni flunisan mi je omogucio da posle perioda toliko teske depresije i anksioznosti /gde nisam mogla sama da udjem u kupatilo da se okupam bez napada panike/da se posle mesec dana uzimanja vratim na posao. I dao mi je koliko toliko ok 5-6 godina zivota dok je delovao. Pronaci drugi AD posle njega da deluje bilo je veoma tesko do Venlaxa, ali sada je on u nestasici i mi koji smo ga pili smo ostavljeni na milost i nemilost nasim dijagnozama.
imao sam pocetkom 79 anksioznost i napade panike. To sam suzbio za godinu dana sa lexilijumom (bromazepan). Javilo mi se ponovo 96 dok sam zivio u Italiji. Jedan psihijatar mi je dao terapiju lexotan (bromazepan) 1.5 mg ujutro i 1.5 mg uvece i seroxat 10 mg ujutro. Tu terapiju pijem 29 godina bez povecanja doze. Pokusao sam dosta puta,dok sam bio mladji da se oslobodim terapije (naravno postepeno), ali poslije odredjeno vremena simptomi bi se vracali. Znaci terapija djeluje. Negativne posledice su da oba lijeka smanjuju libido. Licno mislim da ta istrazivanja, koja ste naveli su teska glupost.
Pila sam venlaks pošto je sada u nestašica kojim lekom mogu zameniti
Nista ne pomaze, ostao suicid
Ja imam anksiozno depresivni poremećaj.Menjali su mi više različitih antidepresiva i nijedan mi nije nešto pomogao.Sada pijem escitalopram i idalje se ne osećam dobro.
Patim od blažeg oblika depresije, ansioznosti. Pila sam Seroksat i pomogao mi je. Sada sam posle 3 godine ponovo u istom stanju. Savetovan ni je Zoloft koji mi stvara veće probleme, pečenje po telu dijareja, povišen pritisak. Doktorka mi je savetovala remirtu 1/4 uveče. Rekla mi je da će da me sedira. Ne želim da budem pospana, već da me nesto podigne, da mogu normalno da radim, funkcionišem. Tako da je teško pronaći pravi lek. Druga doktorka mi savetuje Seroksat i počeću da ga uzimam. Daće Bog da bude dobro.
Mene su spasli ti antidepresivi koje ste nazvali "uzaludnim". Pila sam Seroxat u težim periodima (sjajan je), a za relativno lakše periode dovoljan je Cipralex (=Lata, =Elicea ...). Nemojte ovakvim netačnim naslovima i tekstovima sprečavati pomoć ljudima. Verujem da ne deluju svima isto, ali zato služe psihijatri i stalni nadzor...
Moj problem je nekako čudan. Mene ako ništa ne boli ja sam dobar a ako imam nekakav bol npr. bol u preponama ja odmah to povežem sa problemom sa prostatom i onda svašta pomišljam. Molim vas ima li iko takav problem ili nešto slično ili neko iskustvo sa mojim problemom da napiše nešto da to preboli ili prebrodi poz.
Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde
Psihologija
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke