Rak štitne žlezde (Karcinom tireoideje)

Vrste karcinoma štitne žlezde

Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitne zlezde, žene obolevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci i češći je u mlađem dobu. Ako se javi u starijem uzrastu uglavnom je maligniji.

Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitne zlezde, češći je kod starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog. Širi se krvnim putem i daje udaljene metastaze.

Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitne zlezde,  uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće kod muškaraca. Manifestuje se kao nagli porast štitne zlezde i prisutan simptom je bol.  80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Medularni karcinom se može javiti pojedinačno, pa se obično javlja na jednoj strani, ili se može nasleđivati familijarno i takvi se oblici obično javljaju na obe strane. Najčešće se otkriva kao asimptomatski čvor štitnjače, a najbolje se testira merenjem povišene koncenracije kalcitonina (hormon odgovoran za metabolizam kalcijuma).

Klinička slika

Tumor može da otkrije sam pacijent ili lekar kao solitarni (pojedinačni cvor) na vratu u predelu štitne žlezde. On može da raste postepeno ali i naglo, može biti bolan i može davati tegobe poput otežanog gutanja ili disanja.

Dijagnoza

Pored kliničkih znakova kao što su brzo povećanje čvora, izuzetna čvrstina i fiksiranost za okolna tkiva veoma je važna nuklearno-medicinska, ultrasonografska a posebno aspiracijsko citološka i histološka dijagnostika.

Lečenje

Lečenje se sastoji od totalnog odstranjivanja štitne žlezde (totalna tireoidektomija) i limfnih čvorova nakon čega se daju hormoni kojima se potiskuje izlučivanje tireotropnog hormona iz hipofize (TSH), kako bi se smanjila mogućnost ponovnog rasta karcinoma, kao i zračenje radioaktivnim jodom.

Komplikacije

Komplikacije su posledica lokalne invazije vratnih organa ili udaljenih metastatskih promena.

Prevencija

Delimična prevencija se postiže racionalnim ograničavanjem dijagnostičke i terapijske primene izvora jonizujućeg zračenja pre svega kod dece i adolescenata.

Zakažite pregled kod endokrinog hirurga:


Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 2

  1. nela nesic 19.05.2009

    Zovem se Nela Nešić. Operisala sa papilarni karcinom štitne žlezde pre 5 godina, dva puta za 2 meseca. Nisam primala terapiju, ali mi hormoni variraju. Imam 38 godina i jos uvek sam uplasena. To je bolest s kojom nikad nisi nacisto. Imam limfne zlezde uvecane, volele bih da mi neko kaze da li to ima neke veze sa mojom bolescu. Svako ko je ima ovakav problem neka se ne predaje


  2. Zdenka Milošević 15.05.2009

    Iskustva operisanih od karcinoma štitne žlezde su različita. Moje nažalost nije baš najbolje. Operisala sam karcinom štitne žlezde sa 7 godina, sada imam 28, moje lečenje još uvek nije završeno. Preporučenu ukupnu dozu radioaktivnog joda odavno sam premašila, 39, 5gbq, imala sam ukupno 10 terapija. Prognoza lekara još uvek nije dobra, krajem godine me očekuje još jedna terapija. Pluća su mi već poprilično oštećena, imam 60% kapaciteta, pa ne znam kako će mi biti posle još jedne terapije. Ali ne odustajem od borbe sa ovom bolešću sa neizvesnim ishodom. Ići ću na terapije dok god bude bilo potrebno, odnosno dok bude imalo smisla. . .


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde