Ass. dr Marko Kenić, specijalista hirurgije: IBD podcast EP063

U šezdeset trećoj epizodi IBD podkasta gost je ass. dr Marko Kenić specijalista opšte hirurgije, asistent na Medicinskom fakultetu u Beogradu. S dr Kenićem smo pričali o hiruškom aspektu lečenja fistuloznog oblika Kronove bolesti.

Milica: Dobar dan i dobrodošli u još jedan podkast, podkast koji se bavi životom ljudi koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Moje ime je Milica Milošević, ja sam direktor Stetoskop.info medicinske platforme, a danas ću biti u ulozi Vašeg domaćina. Danas u gostima imamo doktora Marka Kenića. On je hirurg, opšti hirurg i proktolog. Doktore, dobro došli i hvala Vam što govorite za IBD podkast.

Dr Marko Kenić: Hvala na pozivu i moje je zadovoljstvo.

Milica: Hteli smo da danas pokrijemo jednu temu koju smo spominjali do sada u podkastima, ali fokusiraćemo se na nešto što se zove penetrantna forma Kronove bolesti, pa hajde da uvedemo sa pitanjem, šta je to?

Dr Marko Kenić: Pa ovako, ako uopšte pričamo o penetrantnoj formi Kronove bolesti, to je oblik Krona koji se javlja u skoro 40% po mnogim studijama, kod svih pacijenata obolelih od Kronove bolesti i predstavlja formu bolesti koja je izuzetno agresivna i koja kao posledicu i manifestaciju ima stvaranje fistula. Fistule mogu da nastanu između creva, između creva i mokraćne bešike i između creva i spoljašnje sredine. Najduže bih se zadržao danas na tim fistulama koje su između creva i spoljašnje sredine, tačnije perianalne fistule kod Kronove bolesti. Naime, u slučaju kada pacijent koji je potpuno zdrav oseti, primeti pojavu bilo kakvog gnoja u perianalnoj regiji, neophodno je da posumnjamo i na fistulu koja može da bude posledica Kronove bolesti. Nije mali broj pacijenata koji se javio kao, odnosno kod kojih se kao prva manifestacija Krona javila upravo fistula, perianalna. Kod nas, u našoj praksi dosadašnjoj imamo jako puno mladih pacijenata naročito 17, 18, 19 godina koji se javljaju sa takvim problemom. Ako možemo da kažemo to, u početku je to jedan vrlo neprijatan problem i mladi ljudi beže od toga da pričaju o takvim stvarima. Ne žele da kažu čak ni roditeljima, ni okolini, nego se zatvaraju i ćute. Naime, u toj situaciji svaki čovek bi trebao da bude dovoljno sabran, pribran, da se javi svom ili izabranom lekaru ili u slučajevima mlade populacije pedijatru koji bi ga uputio na dalje lečenje, tačnije prvo na dalju dijagnostiku, pa shodno tome i neki od vidova lečenja. Takođe, kod penetrantnih oblika ove forme bolesti postoje i interintestinalne fistule koje iziskuju hiruško lečenje što pre. Pričaćemo i o perianalnim fistualama, one zahtevaju jedno odloženo hiruško lečenje koje će biti, koje je u stvari jedan krajnji cilj našeg multidisciplinarnog pristupa i lećenju Kronove bolesti. Takođe, mogu da postoje i fistule između creva i mokraćne bešike i takođe spadaju u jedan problem koji mora da se rešava hiruški što pre, a sam način lečenja sveobuhvatnog, ne pričamo samo o hirurgiji je itekako oslonjen na naše gastroenterologe i radiologe kao ljude koji nam dijagnostikuju sve.

Milica: Sada rekli ste da su simptomi neprijatni i da se pogotovo u mlađoj populaciji ljudi stide, ti mladi ljudi stide da o tim simptomima govore, ali je jako važno da spomenemo koji su to simptomi?

Dr Marko Kenić: Jeste, u početku postoji jedna neprijatnost u toj perianalnoj regiji u vidu bolova, u vidu nekog vlaženja, kako navode pacijenti i na kraju pojave gnoja i sukrvice. Kada već dođe do pojave crvene neke bubuljice, kako oni to zovu, onda je već evidentno da postoji perianalna fistula.

Milica: Da li može da bude nešto drugo u pitanju, hemoroidi ili nešto tome slično što će verovatno ljudi pomisliti prvo?

Dr Marko Kenić: Pa, ljudi mogu da pomisle, najčešće pomisle prvo na pojavu hemoroida zato što je to najčešće benigno oboljenje perianalne i analne regije i shodno tome, oni prećute to, pa misle da će to proći, pa misle da su nešto loše pojeli i tako dalje. Međutim, kada dođe do pojave gnoja to je već signifikantno da treba sumnjati i na perianalnu fistulu.

Milica: I kada tako jedna osoba sa svim tim simptomima dođe kod Vas koja će biti dijagnostika da ustanovimo da je u pitanju ovo?

Dr Marko Kenić: Pa ovako, prvo kada pacijent dođe sa perinanalnom fistulom evidentnom, mi moramo da eksplorišemo taj kanal spoljašnji, da vidimo kuda se pruža fistula, znači da uradimo jedan adekvatan proktološki pregled. Naravno u trenutku javljanja, mi još ne znamo da li pacijent boluje od Kronove bolesti ili ne. Postoje i fistule koje nisu vezane za Kronovu bolest konkretno, tako da ako posumnjamo, vidimo sve ostale parametre, posumnjamo na Kronovu bolest, pacijent će biti podvrgnut jednom multidisciplinarnom lečenju za početak i jednoj dijagnostici. To multidisciplinarno lečenje uključuje naravno gastroenterologe koji odmah spremaju jedan vidi ili modulatorne ili biološke terapije ili već antibiotske terapije u slučajevima da laboratorijski parametri pokazuju na to. Od radiološke dijagnostike na prvom mestu bih izdvojio magnetnu rezonancu male karlice koja je neprikosnovnea uz naš pregled. Takođe, treba uraditi i radi se ultrazvuk endoanalni koji možemo da u potpunosti da verifikujemo taj fistulozni trakt, kanal kuda prolazi, odnosno gde je ulazno, a gde izlazno mesto fistule, spoljašnji, unutrašnji otvor i na osnovu toga planiramo dalju terapiju. 

Milica: Kada dođe do hirurgije kako to izgleda?

Dr Marko Kenić: Ovako, na prvom mestu moramo biti uvereni da ne postoji nikakav apces u toj regiji. Ako postoji apces kod Kronove penetrantne Milica: Šta to znači za populaciju koja nike upućena? Dr Marko Kenić: Pa,  to znači da postoje već znaci inflamatornog odgovora, celog odgovora organizma što uključuje skok leukocita, skok CRP-a, postojanje gnojne kolekcije perianalno i naravno sekrecija gnoja. U tom slučaju, mi moramo da uradimo jednu proceduru koja če biti uvod, tačnije početak samog lečenja koje će biti nastavljeno sa imunomodulatornom i biološkom terapijom. Na samom početku, mi plasiramo takozvane gumice ili setone kroz te fistule ne bi li obezbedili adekvatnu drenažu tog gnoja.

Milica: I kada, ako nije taj slučaj kako će se onda nastaviti sa samom procedurom lečenja ove forme bolesti?

Dr Marko Kenić: Ako nije slučaj, dalje se nastavlja kod gastroenterologa, znači oni sprovode svoju terapiju, naravno uz konsultaciju sa hirurzima koji se bave tom oblašću.

Milica: Kada je operacija uspešno sprovedena, oporavak izgleda kako?

Dr Marko Kenić: Pa kada je operacija uspešno sprovedena oporavak je veoma brz, negde sa nekih 12, 13 nedelja gde već možemo da pričamo o nekom skoro izlečenju tako da, ali i moram da se sprovede i adekvatna terapija, ili imunomodulatorna ili biološka.

Milica: Da, zato je taj multidisciplinarni pristup apsolutno važan. Dr Marko Kenić: Tako je, apsolutno je važan, apsolutno.

Milica: E sada, recite mi koliko je čest neuspeh u lečenju?

Dr Marko Kenić: Pa neuspeh u lečenju nije toliko čest, ali procedura koja, naravno mi moramo na sve da budemo spremni. Tako i na neuspeh u lečenju ovakvog oblika bolesti. Kada dođe do neuspeha završava se sa stomom. Znači, potpuna diverziona stoma ne bi li se dao, ne bi li dali šansu nekom drugom obliku, nekom drugom vidu te konzervativne terapije da urodi plodom. 

Milica: Da li bi nakon toga mogla da se ponovi sama intervencija?

Dr Marko Kenić: Naravno, u slučaju da dođe do regresije bolesti u toj regiji, onda mi možemo da stupamo na snagu sa nekim našim hiruškim procedurama za fistule, za fistulozne traktove.

Milica: E sada doktore, za sve one koji gledaju ovaj podkast, a uglavnom su to ljudi koji imaju  Kronovu bolest Ili Ulcernozni kolitis, iako danas pričamo i fokusirani smo na osobe sa Kronovom bolešću koja bi bila neka vaša poruka, ukoliko imaju ovu formu Kronove bolesti?

Dr Marko Kenić: Pa ovako, moja poruka je prvo da se ne stide ničega, drugo da se jave svom ili gastroenterologu ili hirurgu proktologu ili svom izabranom lekaru koji bi sproveli inicijalno pregled koji treba i shodno tome uputili tamo gde može da se pomogne.

Milica: I hvala Bogu, ima dosta stručnih ljudi koji mogu da pomognu danas.

Dr Marko Kenić: Naravno, ima timova, ne bih izdvajao nikada pojedince, izdvajao bih timove. Moja sreća je da radim u jednom takvom timu i to je ono što pomaže.

Milica: Hvala Vam puno na tome i hvala Vam što ste danas govorili za IBD podkast.

Dr Marko Kenić: Hvala i Vama .

Milica: Vama hvala što ste i ovog četvrtka bili uz IBD podkast. Da podsetim, ovaj podkast organizuje Udružeje za Kronovu bolest i Ulcerozni kolitis Srbije UKUKS i Stetoskop. info medicinska platforma uz pomoć i podršku mnogih prijatelja. Hvala Vam puno i prijatan dan. 


Podeli tekst:

Dr Marko Kenić je specijalista opšte hirurgije u Beogradu sa višegodišnjim iskustvom. Bavi se kolorektalnom hirurgijom.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde