Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Dr Dragana Krasić - Specijalista neuropsihijatrije

Dr Dragana Krasić

Specijalista neuropsihijatrije

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

Više informacija

Specijalizacija

Neuropsihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

  • Nemački

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Radno Iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Članstvo

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1658

  1. Moj buduci muz ima problem sa spavanjem pa zelim da mu pomognem. Kad ga uhvati san iz nepoznatog razloga se trgne, uplasi i ne moze da zaspi. Onda krene cesanje, nervoza. Inace on pije bromazepan od 1. 5mg. Kako da mu pomognem?

    Odgovoreno: 07. 11. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Razgovarajte sa njim i savetujete ga da mozete zajedno otici strucnom licu koje ce utvrditi razloge za to. Lekove bez strucnog nadzora ne bi trebalo piti, jer inace anksiolitici dovode do zavisnosti i potrebe za povecanjem doze.


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Postovani, zanima me da li moze da se izleci moja dijagnoza f32, f41, prisutni znaci panike. Lecim se 6 meseci i zanima me hocu li se izleciti i da se osecam dobro kao nekada, koliko je potrebno vremena. Hvala unapred.

    Odgovoreno: 06. 11. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovana,
      Dijagnoza oznacava depresivnu epizodu i panicni poremecaj. Bolest se moze ponavljati, ali se i uvodi u stanje potpune redukcije simptoma, koje moze tako i ostati. Zavisi od vise faktora, terapije, lekara i vas.


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Imao sam bolest f 20 koja je izlecena u martu ove godine. Pre 2 nedelje poceo sam da pricam sam sa sobom, smejem se pa onda placem. Lekar mi je ponovo dao lek za smirenje. Pitam da li mi se ponovo vratila ista bolest, koliko moze da traje i sta da radim a ne mogu sam.

    Odgovoreno: 06. 11. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Dijagnoza koja vam je data je ponavljajuceg karaktera i zahteva permanentnu upotrebu lekova, kao i redovno kontrolisanje od strane psihijatra. Zato se obratite lekaru jer bez terapije necete biti bolje, a sa njome cete funkcionisati kao zdrav covek!


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Nervira me kad neko mljacka. . . Jednostavno ne mogu da slusam kako neko mljacka i iritira me do bola. . . Da mogu coveka da ubijem. . . . Svi me nerviraju kad mljackaju ili grickaju semenke ili jedu jabuke. . . Poludim mogu da sve poubijam redom. . . Jedino me ne nervira kad moje kuce rotfajler jede i i mljacka mozda najvise od svih ali interesantno tad me uopste ne nervira. . . Ovo datira jos od malena 4-5 godine mozda 6=7 tako nesto. . . Sasvim sam normalan barem ja tako mislim. . . I nervira me kad neko hrce. . . Isto kao i mljackanje. . Sta moze to biti. . . Pozdrav

    Odgovoreno: 06. 11. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Normalni ste, naravno, ali sigurno je da razlog i objasnjenje psihodinamske prirode postoji, ali vam ga ne mogu reci jer ne znam nista iz vaseg zivota. U svakom slucaju ima puno ljudi sa losim naviklama i radnjama koje ste naveli, tako da vam preostaje, da se menjate i radite na sebi, da vam zivot ne bi bio pakao!


      dr d. Krasic
      Pozdrav
  1. Patim od shizoafektivnog (f25. 1) poremecaja. 5 godina se lecim u imz-u palmoticeva 37. Problemi su poceli sa 17 godina u vidu pogresnih verovanja u neke stvari, bolova u ledjima, povlacenja iz drustva. . . . Pre toga sam trenirao atletiku, bio djak generacuje osnovne skole, omiljen u drustvu. . . . Koristim terapiju: zalasta 0+0+1 10 mg seroxat 1+1+0 20 mg rivotril 1+1+1 2mg i osecam se dosta dobro. Pre toga sam koristio rispolept-constu 37. 5 mg koja mi nije pomagala. Tegobe su bile: socijalno povlacenje, psihogeni bolovi u ledjima, nesredjene misli, apatija, pasivnost. Ovih tegoba danas nema, ili ponekad u maloj meri i kratko traju. Pitanje: dali bi metoten mogao vise da mi pomogne od zalaste, i ako mozete da mi napravite komparaciju izmedju ova dva leka, tj da mi objasnite kod kojih simptoma se primenjuje jedan odnosno drugi. Imam 25 godina, pusac sam, ne konzumiram alkohol. U porodici brat od tetke psihijatijski bolestan (ne leci se) . Ja sam jako"zapeo " za taj metoten da ga probam. Da li je to dobar lek.

    Odgovoreno: 05. 11. 2009.
    • Dr Dragana Krasić
      Poštovani,
      Smatram da metoten nije pravi izbor, s obzirom na vasu simptomatologiju. Dobili ste dobar lek i dobru, kombinaciju lekova. Radi se o lekovima iz grupe neuroleptka, gde je zalasta tkz. Atipicni neuroleptik, sa efektom na afektivnu problematiku, a metoten tipicni sa predominacijom dejstva na simptomatologiju vezanu za poremecaje misljenja. Nemojte sami nista raditi, konsultuijte se sa svojim psihijatrom!

      dr d. Krasic
      Pozdrav

Prikazano 656-660 od ukupno 1658 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460