Inovativna terapija u lečenju karcinoma dojke: Dr sci. med. Ivana Božović-Spasojević

U proteklih 20 godina, terapija se značajno promenila. Nekada se koristila samo hemioterapija i hormonska terapija, kao najstarija ciljana terapija i ona se daje za hormon-receptor pozitivan karcinom dojke - i rani i metastatski. Danas u praksi postoji dosta inovativnih lekova. To je velika grupa lekova različitih mehanizama delovanja i različitih potpodela. Za razliku od hemioterapije, koja deluje neselektivno i ima dosta nusefekata (kao što je opadanje kose, mučnine i povraćanja, loša krvna slika), ciljana terapija, iako nosi određenu toksičnost i nije potpuno bezbedna, deluje najpre na tumorske ćelije koje imaju neki mehanizam koji koriste za svoj rast, razvoj i za širenje. Ona cilja metu za koju je utvrđeno da postoji u tumorskoj ćeliji. Sa dr sci. med. Ivanom Božović-Spasojević, višom naučnom saradnicom i načelnicom odeljenja dnevne bolnice za hemioterapiju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, pričali smo o inovativnim lekovima, ciljanoj terapiji i biološki lekovima u borbi protiv raka dojke.

Značaj primene sekvenciranja u onkologiji

O tome kako je lečenje raka dojke unapređeno razvijanjem inovativnih tehnologija i njihovom primenom u onkološkoj dijagnostici i lečenju karcinoma, dr sci. med. Ivana Božović-Spasojević je rekla:

"U poslednjih 20 godina, najveći pomak u onkologiji je napravljen uvođenjem sekvenciranja - viskotehnološkog, molekularnobiološkog i genetičkog metoda. Zbog toga smo bolje razumeli tumorsko tkivo. Pre toga smo isključivo radili podelu tumorkog tkiva na osnovu histološkog pregleda, zatim je dodata i imunohistohemija, pa i biološki markeri, jer se upravo tumori dojke dele na osnovu njih. Otišli smo korak napred 2000. godine kada je sekvenciran čitav ljudski genom. Tada se ono počelo primenjivati i u onkologiji i to je najveći pomak, jer time za svakog pacijenta može da se napravi individualni profil tumorskog tkiva. To znači da možemo da vidimo koji geni su pod uticajem neke alteracije, neke mutacije, i koji su to mehanizmi koje tumorske ćelije mogu koristiti za svoj rast i razvoj. Te informacije se koriste da bi se sintetisali lekovi koji će ciljano da utiču na mehanizme unutar tumorske ćelije. Ukoliko pacijent ima neke retke genske alteracije, postoji mogućnost njegovog uključenja u klinička ispitivanja novih lekova.

Ovi testovi, iako su skupi, koriste se i u ranom i u metastatskom karcinomu dojke, i za deset godina će sigurno ući u redovnu kliničku praksu. Danas se oni ne koriste redovno, niti su pokriveni od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ali je blizu trenutak kada će se i to desiti. Tada ćemo moći da govorimo o preciznoj onkologiji, koja je u osnovi personalizovane medicine."

Kada govorimo o inovativnoj terapiji, ona pod tim terminom obuhvata biološku terapiju koja se sastoji iz primene uglavnom monoklonskih antitela, tirozin-kinazne inhibitore, imunološku terapiju, i svi ti lekovi imaju specifičan mehanizam delovanja. 

Da li se inovativni lekovi primenjuju u Srbiji kao i u svetu?

Na ovo pitanje, koje je veoma važno za sve pacijentkinje koje se bore s karcinomom dojke, dr sci. med. Ivanom Božović-Spasojević odgovara:

"Inovativnih lekova ima mnogo. Potrebna je pomoć udruženja pacijenata da se napravi prioritizacija. Postoji mnogo lekova koji ni u ostalim zemljama nisu ušli u regularnu kliničku primenu. Postoji mogućnost da pacijent samoinicijativno finansira izvesnu terapiju, ali upravo da se to ne bi dešavalo, potreban je zajednički napor da oni najbolji lekovi, oni koji donose najveću korist, a to najčešće bude u ranoj bolesti, uvedu u praksu i kod nas. Takvi lekovi zaista zavređuju pažnju i trud i mi moramo uskladiti našu borbu da se takvi lekovi daju o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Tako da, nažalost, ne postoje svi savremeni lekovi koji se koriste za lečenje karcinoma dojke, ni u ranom, ni u metastatskom karcinomu dojke. Najviše treba istaći lekove koji se koriste svuda po svetu, pa čak i u regionu, a to su upravo ciklibi. To su lekovi koji su već 10 godina u kliničkoj praksi i daju se upravo u ranoj metastatskoj hormon-receptor pozitivnoj bolesti u prvoj ili drugoj liniji i kombinuju se sa hormonskom terapijom. To su efikasni lekovi, relativno bezbedni lekovi, donose veliku korist pacijentu, jer značajno produžavaju njihov život. Za takve lekove moramo se boriti. Postoje i brojni drugi lekovi koji su ušli u medicinsku praksu i vodiče, koji se koriste u kasnim linijama, međutim od nečeg treba početi, a to su upravo oni koji se daju u ranoj metastatskoj bolesti. "

"Karcinom dojke nije jedna bolest"

Na pitanje da li se pacijenti sa metastatskim karcinom dojke danas bolje leče, dr sci. med. Ivanom Božović-Spasojević nam je odgovorila da karcinom dojke nije jedna bolest, a to je otkriveno upravo primenom sekvenciranja. 

Postoji, grubo rečeno, tri tipa karcinoma dojke:

  • hormon-receptor pozitivni karcinom (⅔ svih zabeleženih karcinoma dojke);
  • HER2 pozitivni karcinom (15-20% zabeleženih karcinoma dojke);
  • trostruko negativni karcinom dojke.

Za sve tipove danas postoji ciljana terapija. Ako govorimo o metastatskom karcinomu dojke, ciklibi kombinovani sa hormonskom terapijom se daju u prvoj i drugoj liniji za hormon-receptor pozitivne karcinome. Pacijentkinje sa HER2 pozitivnim karcinomom dojke leče se monokolonskim antitelima, kao i citostaticima koji su vezani za monoklonska antitela, što doprinosi tome da citostatik deluje ciljano na tumorske ćelije. Pacijentkinje sa trostruko negativnim tipom karcinoma dojke danas se u svetu leče imunoterapijom, ali ni ona nije dostupna u Srbiji. Zbog toga, one se leče isključivo hemioterapijom, ali dobra strana je što hemioterapija dobro deluje na ovakav tip karcinoma dojke. Postoji još jedna vrsta terapije namenjena karcinomima dojke koji su naslednog karaktera, a to su PARP inhibitori. Oni deluju na naslednu mutaciju BRCA1 i BRCA2 tumorske ćelije. Ima dosta prostora da se unapredi ciljana terapiji, ali situacija u Srbiji se svakako menja. U poslednjih nekoliko godina, unapređena je terapija za pacijentkinje sa HER2 pozitivnim karcinomom dojke, a sledeći korak je obezbeđivanje cikliba za pacijentkinje sa hormon-receptor pozitivnim karcinomom dojke. 

Bezbednost inovativnih lekova

Kada smo pitali dr sci. med. Ivanu Božović-Spasojević da li su inovativni lekovi bezbedniji od hemioterapije i koji su najčešći neželjni efekti ovakve terapije ona je rekla da i inovativni lekovi imaju nuspojave, ali da se profil toksičnosti razlikuje od citostatika koji deluju na čitav organizam, a najviše na one ćelije koje se brzo dele.

Kada je reč o ciljanim terapijama, znamo koji su najčešće su neželjeni efekti, znamo kako ih preduprediti ili kako ih svesti na prihvatljivi nivo toksičnosti.

Inovativni lekovi su veoma kompleksni po svom mehanizmu delovanja, ali su veoma komforni za davanje. Većina tih ciljanih lekova postoji kao tabletirana terapija, pa je pacijentkinji daleko komfornije da ih prima kod kuće, a postoje i subkutane injekcije čije davanje traje svega 5 minuta.

Takođe, napravljena je aplikacija za pacijente koja treba da se stavi u rad. Kad pacijent treba da primi određeni inovativni lek, moći će svakodnevno da unosi u aplikaciju sledeće podatke:

  • koji lek je primljen;
  • vreme uzimanja lekova;
  • tegobe koje oseća nakon primanja terapije.

Cilj je da se smanji dolazak pacijentkinja u centar, ali i prevencije daljeg razvoja nuspojava, tako što će onkolozi i naučnici po popunjavanju upitnika za registrovanje tegoba pozvati pacijentkinju i komunicirati s njom dalje. 

Koja su buduća kretanja u onkologiji i gde možemo očekivati dalje pomake?

Onkologija je postala veoma kompleksna i budućnost onkologije je dobra. Dr sci. med. Ivana Božović-Spasojević kaže da smo na dobrom putu da rane karcinome dojke potpuno izlečimo, da metastatske dugo lečimo, pa i da ih izlečimo, a to posebno važi za oligometatstatske karcinome (karcinome sa malim opterećenjem metastaza). Budućnost onkologije leži u preciznoj, personalizovanoj medicini s multidsiplinarnim pristupom. Upravo ćemo, u budućnosti, zahvaljujući tom profilu i svim dostupnim novosintetisanim lekovima biti u mogućnosti da pacijentkinje koje boluju od karcinoma dojke konačno izlečimo. Ne treba zaboraviti da osim ciljane terapije, važnu ulogu igra i suportivna terapija, tojest, sve ono što ide uz ciljanu terapiju. 


Podeli tekst:

Dr Ivana Božović Spasojević je specijalista interne medicine, klinički onkolog. Uža oblast interesovanja su joj rano otkrivanje i lečenje tumora dojke.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 2

  1. Vera Zečević 26.12.2022

    Operisala sam karcinom dojke dana 8.4.1918 i izvršena je mastekomija desne dojke. Ca duktale invazon HER 2 pozitivanR na CNB. Izdržala sam 6 ciklusa hemoterapije. Medjutim tumor maraker 15,30 je danas 59,30. Kakve su šanse za izlečenje i da li se stvorio neki novi carcinim. Hvala


  2. Vera Zečević 15.12.2022

    operisala sam karcinom dojke 8.04.2018 godine.zvršena je nasterkomija desne dojke. Potom je usledila hemoterapija od 6 ciklusa. Još uvek mi je tumr marker Ca 15-30 je 59,30. Kakvi su izgledi za izlečenje


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde