Virusni hepatitis E predstavlja akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje oštećenjem parenhima jetre, pojavom ikterusa i visokim letalitetom trudnica. opširnije
Broj spermatozoida, normalno u mililitru, kreće se iznad 60 miliona. opširnije
Kilom se obično naziva ispadanje jednog dela trbušnih organa zajedno sa trbušnom maramicom kroz otvor u trbušnom zidu. Bruh, kila ili hernija (lat. hernia) je stanje koje nastaje kada se unutrašnji organi istisnu kroz oslabljeni segment mišićnog tkiva. Većina takvih situacija se javlja na zidu abdomena. opširnije
Agorafobija je prvobitno označavala strah od otvorenog prostora, dok se danas pod tim pojmom podrazumeva skup strahova u vezi sa javnim mestima, otvorenim prostorom i velikim brojem ljudi, sa strahom da na takvom mestu nakon iznenadnog onesposobljenja ne bi bili u stanju pobeći ili potražiti pomoć. Agorafobija čini 60% svih fobija otkrivenih kliničkim pregledima. Češća je kod žena, a započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. opširnije
Varikokela je proširenje venskog spleta (plexus pampiniformis) u skrotumu (mošnici) i unutrašnje spermatične vene (vena spermatica interna) koji odvode vensku krv iz semenika (testisa). Najčešće nema kliničkih simptoma, ali je značajan faktor u nastanku neplodnosti. opširnije
Urtikarija (koprivnjača) je alergijsko oboljenje kože, koje može nastati usled delovanja velikog broja faktora. opširnije
Giht je metaboličko oboljenje koje se manifestuje pojavom akutnog artritisa sa recidivima, pojavom tofusa i kod nelečenih bolesnika pojavom hronične uratne artropatije. Bolest je posledica taloženja kristala mononatrijum - urata. Takođe je prisutna i hiperuratemija i hiprurikemija. U pojedinim slučajevima nastaju i bubrežni kamenci ili taloženje urata u srži bubrega. Ova bolest se deli u dve kategorije: primarni giht, nastaje kao posledica hiperuratemije nepoznate ili genetske prirode, i sekundarni giht, nastaje zbog hiperuratemije poznate etiologije. opširnije
Multipla skleroza (MS) je hronično oboljenje centralnog nervnog sistema koja se karakteriše procesom demijelinizacije kičmene moždine i mozga. Proces demijenilizacije podrazumeva gobitak bele supstance, mijelina koja je sastavni deo nervnog tkiva. Bolest je vrlo varjabilna, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima, i karakterišu je česta pogoršanja, koja ubrzo zatim smenjuju nagla poboljšanja kliničke slike. Nastanak multiple skleroze rezultira problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja. opširnije
Coxsackie virusi spadaju u familiju virusa Picornaviridae, a u rod Enterovirusa. Ovi virusi spadaju u RNK viruse što znači da u genomu imaju jednolančanu, linearnu RNK, najmanji su (20-30μm). Postoje Coxsackie A (23 serotipova) i B (6 serotipova) virusi. opširnije
Deformitet, poznat kao ravna stopala, karakteriše spuštanje svoda i zauzimanje valgusnog položaja pri stajanju. opširnije
Tremor - drhtanje, predstavlja ritmičnu ili neritmičnu oscilaciju ekstremiteta, jezika, glave, trupa ili čitavog tela. opširnije
Kondilomi, papilomi, warts, polne bradavice, sve su imena za veoma neprijatnu virusnu i polno prenosivu bolest. Veoma su neprijatni zbog teškog lečenja, gotovo nemogućnosti da se potpuno uklone, kao i mogućnosti da pređe u kancer. opširnije
Kratkovidost ili miopija (myopia) je stanje kod koga zraci svetlosti padaju u fokus ispred mrežnjače (retine), umesto na nju, zbog čega kratkovidi žmirkaju, škilje pokušavajući da dobiju oštru sliku predmeta. Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućeno, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, tabla u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidost se smanjuje, tj. vid se poboljšava. opširnije
Išijas je je oboljenje koje nastaje oštećenjem kičmenih korenova izazvanim prolapsom lumbalnih intervertebralnih diskusa. Veliki socio - medicinski značaj išijasa proističe iz činjenice da je to jedan od veoma čestih uzroka radne nesposobnosti, odnosno bolovanja.
Sistemski eritemski lupus predstavlja autoimunu bolest čije su glavne odlike zahvaćenost više organskih sistema, prisustvo mnogobrojnih autoantitela, od kojih neka učestvuju u imunološkom oštećenju tkiva. Iako ova bolest može zahvatiti mnoge organe, najčešće su napdnuti koža, bubrezi, zglobovi, hematopoezno tkivo, centralni nervni sistem. opširnije