Postoji više teorija koje pokušavaju da objasne uzrok
nastanka ove bolesti. Jedna se zasniva na pretpostavci da predisponirane osobe reaguju na razne stimuluse (udisanje
polena, izloženost berilijumu, infektivni agensi i genetski faktori)
produkcijom granuloma.
Klinička
slika
Akutni oblik počinje iznenada sa povišenom temperaturom,
gubitkom apetita, malaksalošću, suvim kašljem, bolovima u zglobovima i
mišićima.Uz to, može se javiti i erythema nodosum (crvenilo u obliku čvorića)
koje se spontano povlači nakon mesec dana. Na rendgenografiji pluća se vidi
obostrano uvećanje hilarnih limfnih žlezdi
koje nestaje nakon godinu dana.
Hronični oblik može nastati od akutnog ili od samog
početka može imati hroničan tok. Oko 25% bolesnika je bez simptoma i bolest se
slučajno otkriva rendgenografijom pluća i srca. Kada postoje, simptomi koji
dominiraju su dispneja (otežano disanje) pri naporu, suv kašalj, malaksalost i
zamor.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, kliničkog pregleda,
rendgenografije pluća i srca, određivanja kalcijuma u serumu i urinu,
određivanja nivoa angiotenzina-konvertirajućeg enzima u serumu i
bronhoalveolarnom lavažom, kao i određivanjem imunoglobulina u serumu.
Dijagnoza se potvrđuje biopsijom zahvaćenih limfnih žlezdi, plućnog parenhima,
kože ili ostalih organa.
Lečenje
Terapija je
simptomatska što podrazumeva primenu kortikosteroida koji popravljaju lokalne i
opšte simptome.Glavni cilj terapije je prevencija plućne fibroze.