Ishrana u trudnoći

Kad god je kalorijski unos neadekvatan,  proteini se mogu metabolisati kao energetski izvori,  tako da gube svoju osnovnu razvojnu ulogu. Adekvatan kalorijski unos u trudnoci je veoma vazan. To su su pokazale studije na trudnicama u zemljama niskog socioekonomskog statusa. U slučajevima nedovoljnog kalorijskog unosa zbog korišćenja proteina u energetske svrhe rađala su se deca male telesne mase (2500 gr i manje).

Bazični proteinski unos u trudnoći se koristi za reperaciju i rast tkiva fetusa, posteljice, materice, dojki. Tokom poslednjih 6 meseci trudnoće oko 1kg proteina se deponuje u količinama 5-6 gr dnevno. Smatra se da su proteinske potrebe dnevno oko 0, 9 gr kod žena prosečne telesne mase, dok je unos 30 gr proteina dnevna potreba tokom trudnoće. Poželjno je da proteini budu iz namirnica životinjskog porekla kao što su meso, jaja, sir, riba jer ove namirnice imaju optimalnu količinu aminokiselina. Unošenje minerala je takođe od velikog značaja u trudnoći i prema potrebama postoje tačno utvrđene količine za pojedine minerale koji bi se trebali unositi u trudnoći. Postoji dobra evidencija da unošenje gvožđa ima benefit kada se daje trudnim ženama.

Budućim majkama, u većim količinama nego inače, neophodno je gvožđe. Smatra se da je dnevna potreba za gvožđem u trudnoći 7mg. Uzimanje većih količina dovešće do većih kalorijskih unosa. Zbog nedostupnosti gvožđa tokom normalne ishrane savetuje se u trudnoći suplementacija preparatima koji sadrže gvožđe.

Buduća mama zadržava oko 30 g kalcijuma tokom trudnoće čija se količina u najvećoj meri deponuje u fetalnim tkivima. Količina kalcijuma predstavlja oko 2, 5% totalnog maternalnog kalcijuma od koga se najveći deo nalazi u kostima, i koji se lako mobiliše za fetalni rast. Smatra se da se dovoljne količine kalcijuma nalaze u kravljem mleku.

Količine neorganskog fosfora se u plazmi trudnih žena se ne razlikuju od onih koje se nalaze u žena van trudnoće.

Težak nedostatak cinka može dovesti do lošeg apetita, suboptimalnog rasta, i loseg zarastanje rana. Teska deficijencija cinka može dovesti do hipogonadizma, i promena kožze. Koncentracija cinka u plazmi je oko 1 procenat ukupnog cinka. Smatra se da suplementacija cinka u trudnoći nije potrebna.

Korišćenje jodirane soli u trudnoći je preporučljivo. S druge strane unošenje većih količina joda može dovesti do depresije tireoidne funkcije.

Uloga magnezijuma u trudnoći jos uvek nije u potpunosti ispitana. U novijim ispitivanjima smatra se da magnezijum igra ulogu u prevenciji prevremnih porođaja.

Kada se govori o unošenju natrijuma u trudnoći treba biti obazriv jer njegova koncentracija vrlo malo pada tako da treba biti obazriv sa unošenjem slane hrane.

Uloga vitamina

Postoje brojna saopštenja koja se tiču važnosti vitamina u uspešnoj reprodukciji. Neki vitamini i minerali se tokom trudnoće ne mogu nadomestiti putem hrane pa je zbog toga neophodno uzimati preparate za suplementaciju istih. Jedan od najboljih na našem tržištu je preparat firme Richlife CompleØ za trudnice i dojilje. Folna kiselina – evidentne su povećane potrebe majke za folnom kiselinom u trudnoći. Smatra se da može uticati na prevenciju fetalnih malformacija kao i učestvovati u suplemenatciji gvozđa.

Vitamin B12 – indukuje mnoge biohemijske promene u organizmu tako da je s tog razloga neophodan kako u trudnoći tako i van nje.

Vitamin B6 – se može suplementirati u trudnoći i to najmanje 2, 6 mg dnevno u trudnoći i laktaciji.

Vitamin C – preporučene vrednosti vitamina C u trudnoći su oko 80 mg dnevno ili jedna trećina više nego u žena koje nisu trudne. Nivoi vitamina C u plazmi tokom trudnoće padaju dok u pupčanoj vrpci fetusa rastu. Međutim uzimanje većih količina vitamina C ( preko 1 g ) može biti štetno, i moze interferirati sa vitaminom B 12.

Generalne preporuke za ishranu u trudnoći moge bi biti sledeće:

  • Da trudnice jedu šta žele u količinama koje žele ali da njihova telesna masa u trudnoći se ne sme povećati više od 12 kg.
  • Prilikom svake kontrole u trudnoći treba prekontrolisati telesnu masu i u zavisnoti od toga propisati odgovarajući režim ishrane.
  • Prepisati suplemetaciju gvožđa tabletama koje sadrže 30-60 mg dnevno.

Trudnici treba objasniti da neadekvatna i nekontrolisana suplementacija oligoelementima i vitaminima u trudnoći može imati nepovoljan uticaj na rast i razvoj fetusa te je stoga važno uzimati preparate koje sadrže pomenute vitamine i minerale u tačno određenoj koncentraciji. Pomenuti preparat ima optimalnu kombinaciju vitamina i oligoelemenata čime se sprečava i nekontrolisan unos istih i potpomaže normalan rast i razvoj ploda.

 



Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde