Anksiolitici

Poremećaji anksioznosti obuhvataju: generalizovane poremećaje anksioznosti (konstantno stanje peterane amksioznosti bez ikakvog povoda ili povezanosti); panični poremećaj (napadi prekomernog straha koji se javljaju zajedno sa određenim somatskim simptomima, kao što su znojenje, tahikardija, bol u grudima, drhtanje, gušenje); fobije (jaki strahovu od određenih pojava i situacija); poremećaji usled post-traumatskog stresa (anksioznost prouzrokovana postojanim prisećanjem na prošla stresna iskustva).

Anksiolitici su lekovi koji se koriste za ublažavanje laganih psihičkih poremećaja, neuroza. Osim toga često se koriste i za ublažavanje posledica stresa, napetosti, teskobe i sličnih poremećaja.

Efekti anksiolitika su: sedacija (smirenje), eliminacija strahova, napetosti i teskobe, indukcija spavanja. Uz to anksiolitici se ponašaju kao: antikonvulzivi, centralni miorelaksansi, centralni antihipertenzivi.

U grupu anksiolitika spadaju:
  • benzodiazepini (diazepam, oksazepam, medazepam, bromazepam, alprazolam, lorazepam)
  • karbamati (meprobamat), nisu preporučljivi
  • azaspirodekandioni (buspiron)
Nekada su kao anksiolitici često korišćeni barbiturati. Međutim, zbog vrlo čestih slučajeva predoziranja koji su rezultirali smrtnim ishodima barbiturati su izašli iz upotrebe kao anksiolitici i danas se korite samo kao antiepileptici.

Benzodiazepini

Osnovna hemijska struktura benzodiazepina sadrži sedmočlani prsten vezan za aromatični prsten sa četiri glavna supstituenta koja mogu biti modifikovana bez gubitka aktivnosti.

Benzodiazepini se vežu za benzodiazepinske receptore i potenciraju aktivnost GABA povećavaju učestalost otvaranja hloridnih kanala. Time uzrokuju hiperpolarizaciju neurona i njihovo teže izbijanje. Time oni uzrokuju smanjenje nervne aktivnosti na specifičnim mestima mozga i posledično sve nabrojane efekte.

Benzodiazepini se dobro apsorbuju kada se uzimaju oralno, obično dostižu najveću koncentraciju u plazmi za oko 1 sat. Snažno se vezuju za proteine plazme i njihova visoka rastvorljivost u lipidima uzrokuje da se mnogi od njih postepeno nagomilavaju u masnom tkivu. Obično se unose oralno ali se mogu davati i intravenski. Svi benzopdiazepini se metabolišu i na kraju se izlučuju kao glukuronidi u urinu.

Benzodiazepini se kod akutne prekomerne upotrebe smatraju manje opasnim od većine ostalih anksiolitičko/hipnotičkih lekova. Prekomerna upotreba benzodiazepina uzrokuje dugotrajno spavanje. Međutim, u prisustvu ostalih depresora CNS-a, naročito alkohola, benzodiazeopini mogu prouzrokovati jaku, čak i smrtonosnu respiratornu depresiju!

Glavni neželjeni efekti su pospanost, konfuzija, amnezija i oslabljena koordinacija, što remeti manuelne veštine kao što je npr. vožnja.

Tolerancija (postepeno povećanje doze potrebne da prouzrokuje željeni efekti) pojavljuje se kod svih benzodiazepina, kao i zavisnost koja je njihova glavna mana.

Diazepam

Diazepam je benzodiazepinski preparat sa širokim područjem delovanja. Deluje anksiolitički, hipnosedativno, miorelaksirajuće i antikonvulzivno. Nakon vezivanja diazepama na receptor poveća se funkcija neurotransmitora GABA, a takođe i inhibicija u CNS-u. Rezultat je antikonvulzivno i mišićno-relaksirajuće delovanje. Koristi se za sva klinička stanja koja karakteriše napetost, anksioznost, ekscitacija, nemir, nesanica i mišićni grčevi, posebno psihoneuroze i organske neuroze.

Od svih benzodiazepinskih anksiolitika najviše se koristi upravo diazepam.

Oksazepam

Oksazepam je strukturno vrlo sličan diazepamu, a za razliku od njega ima jednu hidroksilnu grupu na diazepinskom prstenu a takođe i metilnu grupu manje na istom prstenu. Oksazepam je metabolit diazepama. Zato je njegovo delovanje nešto slabije od diazepama, pa se smatra blažim anksiolitikom. Koristi se za smanjenje, odnosno uklanjanje napetosti, teskobe, nemira, razdražljivosti i nesanice bez obzira da li se ti simptomi javljaju samostalno ili uz neku drugu bolest.

Alprazolam

Alprazolam je po mnogo čemu poseban anksiolitik. Prvenstveno po hemijskoj strukturi koja je komplikovanija od diazepama i oksazepama jer sadrži i treći triazolski prsten. Osim toga, alprazolam ima kombinovano delovanje - anksiolitično i anidepresivno. Koristi se za specifične slučajeve neuroza kombinovanih sa depresivnim ponašanjem. Takođe, alprazolam se koristi za ublažavanje napada panike.

Registrovani lekovi

  • diazepam – BENSEDIN (Galenika Srbija), DIAZEPAM (Habit Pharm Srbija), DIAZEPAM (Hemofarm Srbija), DIAZEPAM (Remevita Srbija), DIAZEPAM (Apotekarska Ustanova Beograd Srbija),  APAURIN (Krka Slovenija), DIAZEPAM ALKALOID (Alkaloid Makedonija), 
  • klorazepat-kalijum – TRANEX (Zdravlje Srbija),
  • lorazepam – LORAZEPAM (Hemofarm Koncern "Zorka Pharma" Srbija), LORAZEPAM (Hemofarm Srbija),
  • bromazepam – BROMAZEPAM (Hemofarm Koncern "Zorka Pharma" Srbija), LEXAURIN (Krka Slovenija), LEXILIUM (Alkaloid Makedonija),
  • prazepam – DEMETRIN (Hemofarm Srbija),
  • alprazolam – KSALOL (Galenika Srbija), HELEX (Krka Slovenija), XANAX (Pfizer Italija), ZOLAREM (Aegis Kipar).

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 2

  1. Kako prestati uzimanje diazepama 24.06.2023

    Jako sam zeljan prekinuti upotrebu diazepama nakon godinu dana..ali kako?


  2. maja redzepagic 29.03.2023

    gde mogu da nadzem tranex kapsule ili tablete


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde