Minerali i vitamini u trudnoći

Kada govorimo o pravilnoj ishrani, moramo naglasiti da nije svejedno da li žena u trudnoću ulazi sa viškom, manjkom ili optimalnom težinom. Zbog toga svakoj trudnici ginekolog na samom početku trudnoće treba da individualno odredi dijetu, odnosno program pravilne ishrane. Trudnica mora često, najmanje pet puta dnevno, da jede. Obroci treba da su dobro iskombinovani ne preterano obilni. Danas gotovo da nema trudnice koja ne zna da ne treba da jede za dvoje.

Naprotiv, energetske potrebe u kalorijama se tek u drugoj polovioni trudnoće neznatno povećavaju za 300kcal/dan, a u periodu laktacije za 500 kcal /dan.

Trudnica svojom ishranom obezbeđuje optimalan rast i razvoj malog bića

Tokom trudnoće mora se voditi računa o dobrom međusobnom odnosu, proteina, masti i ugljenih hidrata. S obzirom na značaj proteina kao osnovne gradivne materije koje utiču na rast  fetusa, važno je unositi dovoljne količine. Preporuke su da je dnevna količina oko 60 g/dan, to jest od 10 do16 grama više nego pre trudnoće.

U trudnoći izrazito rastu potrebe za gvožđem, oko 50 odsto više nego pre trudnoće. Preporuke RDA za gvožđe su 27 mg /dan. Gvožđe je značajno jer kao sastavni deo hemoglobina je odgovorno za snabdevanje kiseonikom svake ćelije, a bez njega nema života. Neadekvatno snabdevanje kiseonikom može dovesti do značajnih komplikacija u samom toku trudnoće.

Žene retko ulaze u trudnoću sa depoima gvožđa koje bi bile dovoljne da se trudnoća odvija normalno, a da zdravlje majke ne bude ugroženo. Čak i trudnice koje vode računa o balansiranoj i dobro odabranoj ishrani moraju biti suplementirane gvožđem-da bi se izbegle komplikacije. Studije su pokazale da trudnice koje tokom prvog trimestra započnu suplementaciju gvožđem imaju značajno manji broj prevremenih porođaja , rađaju decu veće telesne mase, sa boljom ocenom na rođenju, ređe se javljaju zastoj u rastu ploda kao i komplikacije u toku porođaja.

Napominjemo da nije dovoljno samo piti preparate gvožđa od početka trudnoće nego trudnici stalno potencirati da ga mora unositi posebno kroz meso i povrće.

Takođe, danas se velika pažnja pridaje suplamentaciji folne kiseline i minerala. Ovaj period pretrudnoće je značajan da bi se smanjio rizik od negenetskih kongenitalnih anomalija i defekta neuralne cevi fetusa.

Suplementacija folne kiseline prekoncepcijski i u prvim nedeljama trudnoće od presudnog je značaja za prevenciju anencefalusa i spine bifide. Folna kiselina učestvuje u ćelijskom metabolizmu, posebno je značajna zbog sinteze DNA i RNA, njen nedostatak može dovesti do abrupcije posteljice, problema sa pristiskom, preeklampsijom, povećanja nivoa homocisteina, itd.

Većini trudnica je potrebna suplementacija vitaminima / mineralima tokom graviditeta

Želeli bismo da na pomenemo da u trudoći mnogo više rastu potrebe za vitaminima i mineralima ,nego potrebe za energetskim izvorom o kojima smo već govorili. ( 50 – 100 odsto)

Decenijama je bilo moderno unositi kalcijum u vidu tabletica tokom trudnoće. Danas se zna da ukoliko se majka pravilno hrani nema posebne potrebe za mega dozama ovog minerala. Mnogo se veća pažnja obraća količini magnezijuma koji treba uneti, odnosu međusobnom odnosu kalcijuma i magnezijuma. Njihov neadekvatni odnos može prouzrokovati pojavu hipertenzije ili pojavu prevremenih kontrakcija i prevremenog porođaja.

Unošenjem vitamina E, C i selena, kao moćnih antioksidantnih sredstava smanjuje se rizik od prerane ćelijske smrti (usled porasta količine slobodnih radikala koje prate trudnoću i svaki proces intezivnih deoba ćelija), pojave hipertenzije i oštećenja krvnih sudova, pojave prevremenog porođaja i edema kod trudnica posebno u rizičnim grupama.

Njihove doze zavise i od opšteg stanja majke i vrste ishrane, i mogu se menajti tokom trudnoće.

Vitamin A je od posebnog značaja za rast i razvoj ćelije, njenu diferencijaciju, reprodukciju, funkciju imunog sistema, snažni antioksidans /beta-karoten /, itd. Nedovoljne količine vitamina A mogu dovesti do prevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, novorođenčad su mnogo osetljivija na infekciju, imaju i oteženo sazrevanje pluća…

Vitamin D je od posebnog značaja u metabolizmu kalcijuma kod majke i fetusa i od presudnog je značaja za rast i razvoj kostiju.

Najveći deo energije fetusa je iz glukoze majke

Na nivo glukoze utiče insulin, čija je cink komponenta. Sa porastom metaboličke aktivnosti majke rastu njene potrebe za cinkom. Cink učestvuje u regulaciji acidobazusnog nivoa tkiva, učestvuje u sintezi DNA I RNA. Cink se mora unositi suplementima jer depoi iz kosti nisu dobar izvor. Nedostatak cinka može prouzrokovati deficit neuralne cevi fetusa, različite malformacije, smrt ploda in utero, kao i rađanje dece male telesne težine. Potrebe za cinkom su 40 odsto veće nego pre trudnoće i iznose oko 11 mg/ dan.

Na ženu ne smemo zaboraviti posle porođaja i u periodu mesecima posle tog uzvišenog čina. Period laktacije je period u kome majka mora pored adekvatne dijete sebi kroz suplementaciju multivitamina i minerala obezbediti normalno funkcionisanje  organizma  i mogućnost produkcije mleka optimalnog sastava i kvaliteta. Materna tokom laktacije obezbeđuje da žena koja doji proizvede mleko odličnog kvaliteta, ne narušavajući sopstveno zdravlje.

Materna po svom sastavu predstavlja kompletni multimineral i multivitaminski preparat za suplementaciju u prekoncepcijskom periodu, u trudnoći i laktaciji. Obezbeđuje u jednoj tableti dnevno optimalan nivo nutritienata, uključujući folnu kiselinu, gvožđe, cink, vitamin D, vitamin A.



Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 1

  1. Katarina 09.09.2015

    Da li ovi vitamini smeju da se piju ako zena nije u drugom stanju a zeli da ostane?


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde