Sjögrenov sindrom - bolest sa mnogo lica

Termin sindrom u medicini označava skup više različitih simptoma i znakova bolesti. Švedski oftalmolog Henrik Sjögren je 1933 godine prvi opisao istovremeno prisustvo suvoće očiju i usta kod bolesnika sa hroničnim zapaljenjem zglobova - reumatoidnim artritisom. Danas je poznato da se nedostatak lučenja suza i pljuvačke može pojaviti i kod osobe bez ikakvog drugog oboljenja i mi tu pojavu, ako su zadovoljeni i neki drugi kriterijumi nazivamo primarni Sjögrenov sindrom. Većina onih koji se danas bave reumatologijom i kliničkom imunologijom ovu bolest smatraju veoma značajnom u grupi autoimunih oboljenja i model za izučavanje autoimunosti. Saznanje da se u ovoj bolesti ukrštaju autoimunost, maligne bolesti limfnih žlezda i virusne infekcije budi nadu da će dalja istraživanja na ovom polju doprineti poboljšanju terapije malignih bolesti.
 

Sjögrenov sindrom

Sjögrenov sindrom se ispoljava suvoćom očiju i usta, a spada u grupu reumatskih oboljenja.
Sjögrenov sindrom je autoimunska bolest iz grupe sistemskih bolesti vezivnog tkiva. Iako je dominantno obeležje bolesti pomenuta suvoća očiju i usta kod većine ovih bolesnika su prisutni bolovi ili otoci perifernih zglobova. Takođe, kod polovine bolesnika mogu biti zahvaćeni drugi organi i organski sistemi kao što su pluća, bubreg, nervni sistem, endokrine žlezde i tako dalje, što bolesti daje i sistemski karakter.
 

Šta je uzročnik ove bolesti?

Kao i za druge sistemske bolesti vezivnog tkiva pokretač bolesti nije poznat. Smatra se da kod genetski predisponirane osobe verovatno pod uticajem nekih virusa dolazi do promena u imunološkom sistemu jedinke. Glavna meta napada promenjenog imunološkog odgovora u ovoj bolesti su žlezde sa spoljašnjim lučenjem a među njima posebno suzne i pljuvačne. Kao posledica čitavog sleda imunoloških reakcija koje s pravom nazivamo automune, dolazi do ispoljavanja hroničnog zapaljenja u pomenutim žlezdama a tokom vremena i do posledičnog gubitka njihove funkcije.

Sjögrenov sindrom se s pravom može nazvati bolest žena srednje životne dobi jer se kod njih devet puta češće javlja nego kod muškaraca. Takođe, prema epidemiološkim podacima a što je za neke možda iznenađujuće spada sa reumatoidnim artritisom među načešće sistemske bolesti vezivnog tkiva.

 

Koje su posledice smanjenog lučenja suza i pljuvačke?

S obzirom da suze i pljuvačka imaju značajne funkcije koje su  dobro poznate istaći ću samo dve veoma neprijatne posledice njihovog nedostatka.
 

Suvo oko

Kao posledica suvoće očiju dolazi do oštećenja površine oka i razvoja tzv. suvog oka sa brojnim neprijatnim simptomima i znacima za bolesnika (osećaj stranog tela u očima, uporna infekcija).
 

Karijes zuba



Sigurno najneprijatnija posledica smanjene produkcije pljuvačke a sa njim i njene zaštitne  funkcije u ustima je veoma brzi karijes i gubitak zuba.
Pre svega i druge žlezde sa spoljašnjim lučenjem – tzv. egzokrine žlezde, mogu biti zahvaćene patološkim procesom što se odražava na njihovu funkciju. Kao posledica toga može biti prisutna izrazita suvoća u gornjim disajnim putevima sa nadražajnim kašljem. Takođe, zbog zahvatanja egzokrinih žlezda u crevima može doći do poremećaja  varenja jer je smanjena produkcija kiseline u želucu i crevnih sokova. Veoma je neprijatna suvoća genitalnih organa u žena sa čestim gljivičnim infekcijama. Već sam naglasio da u preko polovine bolesnika mogu biti prisutni i poremećaji u radu drugih organa, promene na koži i smetnje cirkulacije na nivou  malih krvnih sudova. Ono što ovoj bolesti daje posebnu težini je i višestruko uvećan rizik za pojavu limfoproliferativnih bolesti.
 

Kako se prepoznaje Sjögrenov sindrom?

Dijagnozu bolesti nije lako postaviti zato što se simptomi i znaci ne moraju ispoljiti istovremeno. Dešava se da pacijenti više meseci pa i godina lutaju između oftalmologa, stomatologa, maksilofacijalnog hirurga, reumatologa i lekara drugih specijalnosti. Polovina ovih bolesnika tokom bolesti ima ponavljana uvećanja zaušnih i podviličnih pljuvačnih žlezda.

 

Uvećanje podvilične pljuvačne žlezde

Najčešće se u ordinaciji susrećete sa osobom koja još pre početka razgovora vadi flašicu vode i često zastane sa pričom da bi ovlažila usta. U svakom slučaju podatak o istovremenom nedostatku suza i pljuvačke zahteva i objektivnu potvrdu merenjem količine suza i testiranjem funkcije pljuvačnih žlezda.

 

SCHIRMEROV TEST − merenje proizvodnje suza

Ako je vlaženje papirnate trake manje od 5 mm za 5 minuta potvrđuje se manjak suza. Za definitivnu dijagnozu, zlatni standard je biopsija malih pljuvačnih žlezda u sluznici usta. Njihovim pregledom pod svetlosnim mikroskopom zapaža se prisustvo određenih zapaljenskih ćelija u velikom broju. U laboratorijskim analizama krvi prisutna je ubrzana sedimentacija i veoma često karakteristična anti Ro i anti La autoantitela.  
 

Kako se leči Sjögrenov sindrom?

 

Terapija je uglavnom simptomatska i odnosi se na nadoknadu nedostatka suza ukapavanjem više puta dnevno u oči tzv. veštačkih suza. Izuzetno je važna i higijena usta radi prevencije posledica nedostatka pljuvačke. Preporučuje se često ispirianje antiseptičnim rastvorima i upotreba žvakaće gume bez šećera. Danas postoje i lekovi (pilokarpin i cevimelin) koji mogu pojačati lučenje suza i pljuvačke u izvesnom stepenu ali ih treba primenjivati uz kontrolu lekara zbog mogućih neželjenih efekata. U bolesnika u kojih su zahvaćeni drugi organi i organski sistemi kao što su koža, pluća, bubrezi, nervni sistem primenjuje se dugotrajna antizapaljenska i imunosupresivna terapija (glukortikoidi, antimalarici, azatioprin  itd).

Sve u svemu danas nismo zadovoljni sa mogućnostima terapije ove bolesti. Još uvek smo u situaciji da se u ordinaciji ponašamo kao psihijatri tj. da slušamo tegobe bolesnika koji su često opsednuti njima. Pa ipak smatram da je veliki napredak što danas mnogo brže  prepoznajemo ovu bolest. Terapiju u svakom slučaju treba da usmerava reumatolog uz konsultaciju drugih specijalnosti.


Podeli tekst:

Prof. dr Dušan Stefanović je specijalista interne medicine-reumatolog iz Beograda, sa više od 30 godina iskustva u radu sa pacijentima. Saznajte više i zakažite pregled.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 6

  1. Miroslav 14.03.2024

    Još uvijek nemam konačnu dijagnozu. Uz suva i slana usta imam otečene i bolne pljuvačne žlijezde, bolove u zglobovima i mišicima. Bol se prenosi u slepoočnice i na glavu. Oftamolog mi je pronašao jako suve oči I sumnja na Sjönbergov sindrom. Inače u zadnjih 3 mjeseca sam obišao preko 15 ljekara, objašnjavajuči simptome, na kraju su mi prepisali antidepresive, toliko o njihovoj stručnosti. Ovo je mnogo podmukla bolest sa devet lica, kvalitet života je na nuli. Želim svima što duži život Išto blaže komplikacije.


  2. Ratković Mijomirka 05.09.2023

    Imam Sojgerov sindrom, simptomi su kao i kod ostalih, imam te bolove s jedne strane glave tj. bolovi su takvi kao da mi neko vadi oko. To traje pola dana, a ona prelazi na drugo oko, uz to i slepoočnica, pljuvačna žlijezda. Bolje je umrijeti nego ovako živjeti. Tek sada sam bila kod dobrog reumatologa ali dok se svi nalazi urade, ja nemam više snage. Lutala sam kod 10 ljekara u CG i svi su mi na kraju davali antidepresive, zamislite tu stručnost.


  3. Dajana 15.05.2023

    Postovani,ustanovljen mi je Sjogren sindrom,od terapije samo vestacke suze i vita pos. Ja se dobro osecam,nemam oticanja zglobova hvala Bogu,ali se plasim daljeg napredka ove bolesti. Nerazmisljam o njoj dok me neko nepita kako su mi oci.


  4. Mira Pjevac 21.10.2022

    Potvrđen mi je Sjogrenov sindrom putem biopsije malih pljuvačnih žlezda. Propisani su mi lekovi : CATIONORM, MAKULIN PLUS i RESOCHIN. Prva dva koristim a treći lek ne uzizam jer me brinu kontraindikacije. Inače koristim i druge lekove: monopril, karvilex, trimetakor, kornelin, atoris, kardiopirin, eutirox i po potrebi analgetike za bolove u kičmi. Da li smem da koristim taj resochin?


  5. Kosa 04.03.2021

    Poštovani meni pored suvog oka i usta se pojavila slana usta dali da počnem da pijem antimalarike hvala


  6. Nada Danci 23.02.2013

    Postovani, meni je ustanovljena ova bolest, u junu mesecu 2012g, posle osipa po kozi. Tada sam primala niripan i antibiotike i sve se smirilo. Nakon toga uradjene su potrebne analize i ustanovljen je sjogrenov sind. Ja se od tada dobro osecam, nemam tegoba. Da li bi ipak trebalo da pocnem da pijem kortikosteroide i antimalarike, radi prevencije i eventualnog poboljsanja krvnih nalaza (ro/la koji su visoki i rf) ili da ne pijem nista dok se dobro osecam? Nvala unapred


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde