Sleep medicina - medicina koja izučava poremećaje normalnog toka spavanja
Autor: dr Bojan JovanovićPostavljeno: 12.06.2007
I u svetskim razmerama mlada grana medicine,
"sleep medicine" na velika vrata ulazi u Institut za plućne bolesti
Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Nedavno je pionirske korake sleep medicine u
našoj zemlji upotpunio
doc. dr Aleksandar Milovančev, direktor Instituta, je
nabavio najsavremeniju opremu za moderno odeljenje dijagnostike i lečenjaporemećaja sna.
Institut
za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici od pre godinu dana bavi se
dijagnostikom i lečenjem sleep apnee, uz saradnju sa dr Sinišom Trbovićem iz
Amerike koji je specijalista i doktor medicinskih nauka iz oblasti sleep
medicine. On je proveo tri meseca na Institutu i preneo svoja iskustva iz sleep medicine
dr sc. med Ivanu Kopitoviću. Ostali su u kontaktu putem savremenih sredstava
komunikacije, tako da se svaki složeniji slučaj zajednički razmatra, a dr
Trbović često angažuje i kolege iz Bostonske bolnice gde je zaposlen u
konzilijum za analizu.
Poznato
je da fiziološki trećinu života provedemo spavajući i veoma je značajno
analizirati šta se dešava sa organizmom tokom sna, odnosno da li kompleksna
slika moždane aktivnosti koja je još kompleksnija u snu nego na javi, ima
normalan tok. Sa time su povezane i brojne složene funkcije svih organskih
sistema jer organizam se spavanjem priprema, odmara za novo dnevno
funkcionisanje –
objašnjava naš sagovornik mlad i perspektivan stručnjak dr sc.
med Ivan Kopitović.
Ako
nemamo normalan okrepljujući san, nećemo biti dovoljno budni i koncentrisani
tokom dana, a takođe ni svi ostali organi neće optimalno funkcionisati. To nam
remeti kvalitet života ali takođe utiče na opšte zdravstveno stanje, jer
"loše spavanje" nakon dužeg vremena oštećuje mnoge organe; srce i
krvne sudove, pluća, mozak, remeti nivo šećera i masnoća u krvi, dovodi do
impotencije i pogoršava već postojeće bolesti kod posmatrane osobe, otežavajući
njihovo lečenje.
Najčešći
iz palete od 83 do sada definisana poremećaja sna čini tzv. sleep apnea (periodični prestanak
disanja tokom noći). Bolesnici koji pate od "sleep apnee" obično su
gojaznije osobe koje hrču (mada hrkanje samo po sebi ne znači postojanje "sleep
apnee"), često se bude noću zacenjeni, kašlju, nemirno spavaju, supružnici
redovno navode da nakon perioda intenzivnog hrkanja nastupa "apsolutna
tišina" koja ukazuje na prestanak disanja, odnosno zatvaranje prolaska
vazduha kroz ždrelo. Ponekad ih bračni partner panično budi ako se sami brzo ne
"trgnu". Ove osobe su preko dana pospane, bezvoljne, često dremaju na
poslu pa i na javnim mestima ako duže sede, a naročito je opasno što zadremaju
pri dužoj monotonoj vožnji čak i u ulozi vozača!
Dokazano
je –
ističe dr Kopitović - da "sleep apnea" drastično smanjuje radnu
koncentraciju pojedinca, što je naročito opasno kod profesionalnih vozača,
radnika na opasnim mestima i velikoj visini jer može izazvati tragične
incidente. Posebna priča su loše cost-benefit
i cost-effectivness tj. analize
njihovog radnog učinka. Sve to pokazuje da je i sa aspekta zdravlja pojedinca i
šireg društvenog aspekta neophodno tretirati "sleep apneu" kao
ozbiljnu bolest na koju treba misliti kod osoba sa tipičnim simptomima i
kandidate uputiti na ispitivanje, jer je uspešno lečenje u velikom broju
slučajeva moguće.
Odeljenje
za patofiziologiju sna je namenski građeno poštujući najrigoroznije kriterijume
vrhunskih "sleep" centara u svetu, gde je od planiranja do realizacije
svaka etapa detaljno pripremljena, jer nameravamo da postanemo regionalni "sleep"
centar.
U
okviru odeljenja postoje specijalne sobe za monitoring spavanja pod video
nadzorom, gde se pacijentu priključuju na telo elektrode koje mere razne
vitalne parametre, od disanja preko rada srca, moždane aktivnosti, aktivnosti
mišića, pomeranja grudnog koša i stomaka, koncentracije kiseonika u krvi, sve
potpuno bezbolno i neinvazivno (tzv. polisomnografija). Polisomnografski zapis
se nakon spavanja kompjuterski analizira i odmah se postavlja dijagnoza i
pacijent usmerava na adekvatan tretman. Danas je najefikasnije istovremeno i
najoptimalnije sredstvo za lečenje "sleep apnee" upotreba tzv. CPAP
aparata koji ne dozvoljava da dođe do apnee odnosno zatvaranja gornjeg disajnog
puta jer se pod pozitivnim pritiskom preko nosne maske ili običnog silikonskog
dodatka za nozdrve ubacuje vazduh u disajne puteve i čuva ih od kolapsa.
Pravilno
lečenje "sleep apnee" CPAP aparatom, omogućava prestanak često vrlo
bučnog hrkanja i upadanja u krize disanja, a samim tim i obezbeđuje normalan i
okrepljujući san, pri čemu je tokom dana osoba normalnog nivoa budnosti i
koncentracije. Takođe, pridružene bolesti, naročito povišen krvni pritisak u
značajnoj meri se redukuju i smanjuje se potreba za lekovima.
Pored toga, treba istaći da svi profesionalni vozači u Americi, kao i osobe na
rizičnim radnim mestima moraju imati "sleep" studiju koja potvrđuje
da ne postoji "sleep apnea" ili neki drugi poremećaj spavanja koji
remeti budnost i pažnju. Slična mera se ubrzo očekuje i u zemljama Evropske
unije.