Umor, nervoza, naduvenost. Ipak, nije vrućina kriva za sve. Možda vam
organizam šalje poruku da pripazite malo na jelovnik. Saznajte koje su
tegobe u direktnoj vezi sa načinom ishrane i kako možete da ih
eliminišete.
Ako ste umorni, jedite više testenine
Budilnik zvoni, ali vama se ne ustaje. Tokom dana
ne možete da se koncentrišete. Uvek je tako kad držimo dijetu. „I sama pomisao
da se zbog izgleda lišavamo najprimamljivijih đakonija kvari raspoloženje”,
kaže psihodijetolog Silvana Dalera. „Ponekad je, međutim, reč o stvarnom
simptomu - padu energije zbog nedostatka ugljenih hidrata”.
Jelovnik – Ako držite dijetu, precrtajte slatkiše: početni osećaj zadovoljstva
brzo ustupa mesto gladi i griži savesti. Da biste napunili baterije i povratili
lucidnost, bar jednom dnevno pojedite tanjir
testenine ili pirinča, po mogućnosti
integralnih. Energiju vraćaju postepeno i sprečavaju nagli pad šećera u krvi.
„Potrebne su vam i namirnice sa dosta gvožđa: pomaže krvi da raznese kiseonik
po telu”, kaže Laura Garnerone, biolog i nutricionista. „Ako ne volite meso,
gledajte da se svakog dana na stolu nađe porcija svežih mahunarki”. Najzad, ne
zaboravite da pijete vodu – često je i to dovoljno da potisnete psihički zamor.
Raznovrsnost hrane za bolje raspoloženje
Monoton način ishrane, svejedno da li zbog dijete
ili nedostatka vremena, volje i mašte da skuvate jelo pred kojim polazi voda na
usta, izaziva tugu i melanholiju. „Isto se događa i kad je ishrana siromašna
sastojcima koji određuju tonus raspoloženja, u ovom slučaju omegom-3 i niacinom
iz grupe B vitamina”, kažu nutricionisti.
Jelovnik – Potrudite se da bude raznovrsniji. Najmanje tri puta nedeljno spremite
ribu: sadrži vitamine B grupe i omegu-3. To mogu biti losos, sardine, skuše,
odlični kad se ispeku na roštilju, bez masnoće. Za aperitiv – sok od paradajza
ili šargarepe.
Jedite suvo voće ako vas boli glava
Ishrana siromašna mineralima kao što su kalcijum
i magnezijum uzrokuje glavobolju, osećaj naduvenosti i druge tegobe. Ali, i
preterano konzumiranje običnog šećera, posebno na prazan stomak, može biti
razlog mrzovolje i tromosti.
Jelovnik – Izbegavajte suvomesnate proizvode koji izazivaju zadržavanje vode i
ograničite upotrebu šećera, pekmeza i meda. „Treba smanjiti i čaj i kafu:
pokazalo se da, pored toga što izaziva razdražljivost, kofein smanjuje nivo
magnezijuma u organizmu”, kažu stručnjaci. „Jedite mlečne proizvode da
obezbedite kalcijum i pospite salatu koštunjavim voćem kako biste obnovili zalihe
magnezijuma”.
Mleko i ulje su dobri protiv nervne napetosti
Napeti ste i lako planete. „I u tom slučaju važnu
ulogu igra ishrana. Možda ste navikli da preskačete obroke, a efikasnost crpite
u „energiji nervoze”, ispijajući kafu za kafom”, kaže doktorka Garnerone. „Ako
pijete više od šest šoljica dnevno, verovatno vam nedostaje i vitamin E koji
reguliše anksiozna stanja”.
Jelovnik – Poštujte 3 glavna obroka, dajući prednost mlečnim proizvodima,
žitaricama i mahurkama: bogati su triptofanom, sastojkom koji opušta i
doprinosi da se prijatno osećate (ima ga i u crnoj čokoladi - idealnoj užini).
„Radi obnavljanja zaliha vitamina E, trošite naizmenično maslinovo i ulje od
pšeničnih klica. Koristite ga u sirovom stanju kako bi sačuvalo sve dobre
osobine”, preporučuju stručnjaci.
Jedite cerealije ako ste uvek gladni
Ručali ste maločas, a već osećate da biste mogli
ponovo nešto da gricnete. Razlog: to što jedete ne može da vam napuni stomak.
„Vrlo je verovatno da vlaknima i proteinima, namirnicama koje stvarno zasite,
pretpostavljate užine sa praznim kalorijama, dakle sve ono što goji, a ne daje
snagu i ne stišava apetit”, kažu nutricionisti
.
Jelovnik – „Za doručak odaberite mleko, integralne pahuljice i sveže voće (jede se
s korom u kojoj ima više vlakana)”, savetuje dr Garnerone. „I pijte što više
negazirane vode koja će povećati obim vlakana. Za obrok obavezno planirajte
porciju mesa, ribe ili sira, sa povrćem po želji kao prilogom. I razmislite
malo o krompiru: jedan srednji, pečen ili kuvan na pari, zasiti više od sendviča
ili kroasana, a ima samo 56 kalorija”.
Užina sa malo
kalorija?
Nudimo vam nekoliko mogućnosti, da zavarate glad u kritičnim trenucima dana.
Jutro
10 sati, užina
od 60-80 kalorija
1 kriška
kokosa 2 kriške dinje 1 jogurt
12 sati,
aperitiv od 20-40 kalorija
rotkvice po
želji 1 štapić sira 1 šaka pistaća
1 sat pre
sporta, užina od 200 kalorija
2 mala
kroasana 1 čaša mleka 1 slatkiš a la bonžita
Popodne
16 sati, užina
od 80-90 kalorija
4 kockice čokolade
1 činija pahuljica 2 kivija
19 sati,
aperitiv od 40 kalorija
1 šaka semenki
od bundeve sirovo povrće po želji
1 sok od
paradajza
1 sat pre sporta
užina od 180-200 kalorija
4 suve
kajsije 1 šaka lešnika 3 krekera sa pršutom