Zašto nastaje rak grlića materice?

Rak grlića materice sporo napreduje, dostupan je pregledu i ima mogućnost relativno jednostavne dijagnostike. Pa ipak rak grlića materice drugi je po redu najčešći oblik raka u Evropi. Tragedija u pozadini svakog slučaja ove vrste raka jeste da je to jedan od oblika raka koji je najjednostavnije sprečiti.

Taj tumor sporo napreduje, dostupan je pregledu i ima mogućnost relativno jednostavne dijagnostike. Ipak, razumevanje njegovih uzroka i rizika, kao i edukacija u vezi s time još su uvek vrlo ograničeni. U Evropi 80 žena svaki dan umre od raka grlića materice, a svake godine se pojavi novih 60.000 slučajeva. S obzirom da se najčešće javlja oko 35 godine života nije potrebno govoriti koji uticaj ima na reproduktivno zdravlje i reproduktivne funkcije žena!

Hunamni papilomavirus

Humani papilomavirus (HPV) je mali virus iz grupe DNK virusa i poznajemo više od 100 tipova. Tipovi virusa mogu se podeliti na onkogene, tj. one koji mogu izazvati nastanak raka i one koji to nisu. Rak grlića materice može izazvati 15 onkogenih tipova virusa od sveukupno stotinak tipova HPV-a. Najčešći su tipovi 16 i 18, a za njima slede 45 i 31. zajedno su odgovorni za preko 80% slučajeva raka grlića materice. Dokazi da postoji veza između HPV-a i ovog raka otkriveni su s razvojem tehnologije i dijagnostičkih mogućnosti početkom 90-tih godina 20. veka. Nakon toga onkogeni HPV otkriven je u 99,7 posto žena s rakom grlića materice. Potencijalno je svaka žena izložena riziku od zaraze humanim papiloma virusom koja može uzrokovati rak grlića materice. HPV se lako prenosi polnim kontaktom, te se njime moguće zaraziti i samo kontaktom kože genitalnog područja tako da i kondom nije potpuna zaštita. Iako je HPV infekcija najčešća u polno aktivnih mladih žena, pojavljivanje raka grlića veće je u žena starijih od 35 godina, a čime se sugeriše na polagano napredovanje trajne virusne infekcije prema raku.
 
Žene su tokom čitavog života izložene infekcijama onkogenim HPV-om, bez obzira na dob u kojoj postaju polno aktivne, a prebolela infekcija ne znači i imunost na ponovnu infekciju. Procenjuje se kako će se 50 - 80% polno aktivnih žena zaraziti HPV-om tokom života te da će do 50% tih infekcija biti onkogenim HPV-om, iako većina ovih infekcija može spontano nestati u roku od tri godine. Od svakog miliona žena zaraženih onkogenim HPV tipovima, u oko 10% (100.000) razviće se prekancerozne promene ćelija grlića materice (cervikalna displazija). Od navedenih, u oko 8% (8.000) razviće se rani oblik raka ograničen na spoljne slojeve ćelija grlića materice (carcinoma in situ); kod 20% tih žena (1.600) razviće se invazivni oblik raka ukoliko ga ne budu lečile.

Razvoj raka grlića materice

Za razvoj raka grlića materice potrebna je trajna infekcija onkogenim tipovima virusa jer postojanje infekcije omogućava prilike za ponovljene napade virusa koji tako aktiviraju nastanak raka. Tzv. HPV onkoproteini, "loše" belančevine koje proizvodi virus, ometaju prirodni imunološki odgovor i normalno odumiranje ćelija grlića materice, čime zaražene epitelne ćelije mogu biti izložene ponovnom "napadu" virusa, nakon čega nastaju oštećenja koja mogu napredovati do raka. Verovatnost je da će ljuskasta oštećenja niskog stepena (SIL), unutar epitela vrata materice, čiji je test na HPV 16 i 18 pozitivan, napredovati do raka grlića materice veća nego s nekim drugim onkogenim tipovima HPV-a.
 
Ćelije unutar tzv. transformacijske zone grlića materice najosetljivije su na HPV infekciju te se, kada ih virus napadne, preterano razmnožavaju i prekomerno narastu te gube sposobnost popravljanja genetskih abnormalnosti, što nadalje dovodi do promena ćelijske strukture grlića materice. HPV ometa sistem upozoravanja koji pokreće odbranu organizma, a koji bi u normalnim uslovima uništio svaku virusom zaraženu ćeliju pa takav nepravilan rast napreduje do prekanceroznog stanja (CIN), koje može biti klasifikovano od 1 - 3. Kod CIN-a 1 moguć je povratak "na normalu", ali već kod CIN 2 ili 3 je to teže jer se formiraju tumorske ćelije i na kraju rak ili invazivni karcinom. Osim toga, pretpostavlja se da još neki činioci osim HPV-a imaju uticaj (pušenje, veliki broj trudnoća, dugo korišćenje kontracepcijskih sredstava, neke druge polno prenosive infekcije – klamidija), ali njihova veza još uvek nije jasna. Ono što je jasno i sigurno je da rak grlića materice ne može nastati bez onkogenih HPV-a te da niti jedna žena ne bi trebala umreti od te bolesti.
 
Povezanost HPV-a s ovim rakom je višestruko puta veća nego povezanost pušenja i raka pluća, u koju niko ne sumnja! Zbog gore navedenih razloga su programi prevencije i edukacija lekara i žena neizmerno važni! Države s organizovanim programima prevencije, kao Finska, gde samo 45 žena na milion oboleva, beleže značajno smanjenje te bolesti jer bolest bude na vreme otkrivena, kada je lečenje jednostavnije, delotvornije i na kraju jeftinije.

Papa bris

U našoj zemlji svaka žena ima mogućnost uzimanja PAPA brisa, ali i ne mora. To znači da veliki broj žena nikad ne ode ginekologu na pregled te ne zna do trenutka kad je već, na žalost, kasno da ima rak grlića materice. Postoje naravno i neka ograničenja klasične prevencije sa PAPA brisevima jer je dokazano da oko 30% nalaza bude lažno negativno, što znači da uliva lažnu sigurnost, a zapravo već postoje promene na grliću materice. Upravo iz tog razloga se u svetu sve više prelazi na drugu metodu, tzv. LBC tehnologija koja je u kombinaciji s HPV testiranjem gotovo 99% sigurna. Program pregleda u kombinaciji u budućnosti s primarnom prevencijom tj, vakcinacijom je sigurno najkvalitetniji nadzor nad tim rakom, kojim je moguće smanjiti nastanak raka grlića materice za više od 80 posto! Edukacija žena, program pregleda po uzoru na npr. Finsku te u budućnosti i vakcinacija su najvažniji preduslovi da jednom kažemo da je jedna vrsta raka iskorenjena!


Preventiva je najvažnija. Zakažite pregled kod ginekologa popunjavanjem forme u nastavku.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 5

  1. lence 21.04.2012

    I ja imam takav problem. Bila sam na ginekologa napravila sam papa test i utvrdzeno je da imam cin 2. Neznam sta da radim, dali da produzim sa terapije ili da idem na konizaciju. Molim vas dajte mi neki savet.


  2. Milena 13.12.2011

    Nemojte se oslanjati na papa test, uradite obavezno i kolposkopiju a ako treba i biopsiju sumnjive ranice. Meni je papa bio ii, a biopsija ranice pokazala cin iii. Sada čekam operaciju, ali sam opet zahvalna doktoru koji je insistirao na biopsiji i otkrio mi na vreme pre nego što bi se iskomplikovalo. Zato žene, budite hrabre i uporne!! A da, nisam još rađala, imam 30 godina.


  3. GLOMAZIC SARA 25.11.2009

    Da li mogu dobiti objasnjenje kako nastaje ranica na grlicu materice?


  4. maja 20.07.2009

    Za vreme trudnoće uradili su mi pa test i pokazao mi je pa1 (cin1) posle poroda (carskim rezom) ponovila sam pa test i nalaz je bio uredan posle toga sam još jednom (prošle godine) radila i taj nalaz je bio uredan, da li je prvi bio greška šta li ni sada ne znam ali ovime hoću da kažem da svaka žena treba na vreme raditi pa test, jer ja da tada nisam nebi nikad verovatno... Znači bolest je izlečiva samo žene idite na vreme lekaru nema stida jer kao što kažu bolje sprečiti nego lečiti.


  5. maja 14.05.2009

    Ja sam imala valjda pocetak raka, ali mi nista nisu cavali od lijekova interesuje me da li se organizam moze sam odbraniti od toga kasnije sam radila papa test i kolposkopiju i biopsiju i nalaz je dobar pa me to buni sta sad pokusavam ostati trudna vec dve godine, al nemogu ima li to kakve veze molim pomozite


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde