Wiskott - Aldrich sindrom (WAS) je imunodeficijentni poremećaj koji se
karakteriše trijasom: rekurentnim
bakterijskim infekcijama,
ekcemom i
hemoragijskom dijetezom koja je uzrokovana trombocitopenijom i
disfunkcijom trombocita.
Uzrok nastanka
WAS je nasledni poremećaj i
uzrokovan je mutacijom gena na X hromozomu.
Klinička slika
Karakteristična trijada
simptoma -
ekcem,
krvarenja i rekurentne
infekcije javljaju se još u toku prve
godine života.
Prvi klinički znaci su petehije
(
tačkasta krvarenja po koži) i ekhimoze (
krvni podlivi, modrice) na koži i
sluzokoži , kao i krvave stolice i epistakse (
krvarenja iz nosa). Produžena
krvarenja se mogu primetiti još pri presecanju pupčane vrpce ili cirkumciziji.
U manje od 2% obolelih se javlja krvarenje u centralnom nervnom sistemu još na
rođenju ili i pri najmanjim traumama.
Zbog imunodeficijencije već
između 4. i 8. meseca života počinju
česte infekcije. U početku su najčešća zapaljenja srednjeg uva, a
kasnije se javljau pneumonije (zapaljenja pluća), sepsa i meningitisi koje
uzrokuju Streptococcus
pneumoniae, Haemophilus influenzae, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae
i Escherichia
coli. Virusne infekcije mogu biti
neuobičajeno teške. Herpes simplex često uzrokuje mukokutane infekcije.
Ekcem nekada može biti veoma izražen,
naročito zimi, a može biti povezan i sa uzimanjem nekih vrsta hrane kao što je
mleko i mlečni proizvodi.
Od autoimunih poremećaja mogu se javiti
autoimuna hemoilitička anemija, artritis, nefritis, imuna trombocitopenija
(smanjen broj trombocita). Takođe često
nastaju i maligniteti i to limfomi i leukemije.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu kliničke
slike, pregleda, laboratorijskih analiza (krvna slika i testiranje antitela),
rendgenografije srca i pluća.
Lečenje
Jedino lečenje je
transplantacija kostne srži. Simptomatska terapija podrazumeva primenu
antibioika i imunglobulina kod infekcija, transfuzije kod krvarenja i
kortikosteroidnih krema kod ekcema. U budućnosti se dosta očekuje od genske
terapije.