Varikokela
je proširenje venskog spleta (plexus pampiniformis) u skrotumu
(mošnici) i unutrašnje spermatične vene (vena spermatica interna) koji
odvode vensku krv iz semenika (testisa). Najčešće nema kliničkih
simptoma, ali je značajan faktor u nastanku neplodnosti.
Učestalost
U opštoj populaciji varikokela se javlja u 10-20% slučajeva,a nalazi se kod 40% neplodnih muškaraca.
Podela
Varikokele se prema veličini dele na male, srednje i velike.
male - primećuju se samo pri napinjanju ili nošenju teških predmeta kada je
otežano oticanje venske krvi pa se varikokela povećava
srednje - mogu se dijagnostikovati pipanjem testisa
velike - uočavaju se samim pogledom na testis
Prema strani koju zahvataju varikokele se mogu nalaziti na levoj, desnoj strani
ili mogu biti obostrane.
Uzrok nastanka
Varikokele su najčešće
nepoznatog uzroka jer kod većine osoba nema popratnih bolesti niti
procesa. Međutim, varikokele mogu biti posledica bolesti gornjih mokraćnih
puteva, najčešće tumora bubrega. Poremećaj cirkulacije dovodi do vraćanja krvi
natrag iz bubrežne cirkulacije u testise zbog čega se vene šire.
Klinička slika
Varikokela je obično bez simptoma. Često se otkriva prilikom
obrade neplodnosti. Bolesnici se ponekad žale na osećaj težine ili bol u
skrotumu. Pri opipavanju skrotum je nalik na vreću punu glista. Na koži
skrotuma mogu se javiti znojenje, upala kože, crvenilo i ojed. Varikokela
smanjuje plodnost, ali ne kod svih muškaraca. Kod mlađih muškaraca je bitno da
li se stanje pogoršava jer varikokela ponekad može dovesti do atrofije
(odumiranja) testisa.
Dijagnoza
Za prepoznavanje varikokele najvažniji je pregled i pipanje testisa.
Dijagnoza se najčešće postavlja opipavanjem testisa dok muškarac stoji. Ponekad
je varikokela tako velika da se uočava samim posmatranjem. Testis na strani
varikokele je često manji nego suprotni testis. Dijagnoza se potvrđuje
ultrazvukom, tzv. kolor-doppler ultrazvukom kojim se može prikazati protok krvi
u snimanom području tela. Kada se sumnja na bolesti u trbušnoj šupljini koje
sekundarno uzrokuju varikokelu može se uraditi kompjuterska tomografija (CT).
Varikokele se mogu dokazivati i drugim metodama kao što je venografija,
radionuklidna angiografija i običan ultrazvuk.
Lečenje
Zasad ne postoje lekovi koji bi uspešno lečili varikokelu iako se
intenzivno istražuju antioksidanti kao potencijalni nehirurški lekovi.
Lečenje najčešće nije potrebno. Ako su izraženi lakši bolovi i neugodan osećaj
u preponama preporučuje se nošenje steznika ili podupirača (suspenzorija). Kod
većih varikokela potreban je hirurški zahvat.
Hirurški zahvat se sprovodi u sledećim slučajevima:
jak bol u testisima koji ne odgovara na drugačije lečenje
poremećaj funkcije testisa
smanjenje (atrofija) testisa
Varikokela se može lečiti i interventnim radiološkim
metodama gde se u venu ulazi kateterom koji krvnom strujom dolazi u testis i
pod kontrolom rendgenskih snimaka embolizuju se proširene vene različitim
sredstvima. Potrebno je suzdržavanje od seksualnih odnosa najmanje nedelju dana
posle zahvata.