Tuberkuloza bubrega je sekundarni oblik tuberkuloze koji najčešće
nastaje hematogenim širenjem bacila iz primarnog žarišta. Zahvaćena u
oba bubrega ali je bolest obično izraženija na jednom bubregu.
Uzrok nastanka
Tuberkulozu izaziva
Mycobacterium tuberculosis. Primarno žarište je u 70 - 90% slučajeva u
plućima,
retko u kostima, crevima ili limfnim žlezdama, a infekcija najčešće nastaje
hematogeno (putem krvi). Tuberkuloza bubrega se širi descedentno
mokraćom na
mokraćne puteve i mokraćnu bešiku, a često zahvata i genitalne organe.
Klinička slika
Tuberkuloza bubrega se najčešće
javlja kod osoba starijih od 20 godina, češće muškaraca. Između infekcije
bubrega bacilima i kliničke pojave bolesti može proći od jednog meseca do 36
godina.
Bolest može biti asimptomatska i
otkriti se slučajno, nalazom patološkog sedimenta u urinu. Kod parenhimskog
oblika postoji poremećaj
opšteg stanja, povišena temperatura, znojenje i
mršavljenje. Kavernozni oblik se ispoljava kliničkom slikom cistitisa:
učestalo
mokrenje, bolovi i pečenje pri mokrenju, često pojava makrohematurije (krv u
mokraći), ali i nereagovanjem na terapiju.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu kliničke
slike, patološkog nalaza u mokraći, izolacije mycobacterium tuberculosis-a iz
mokraće, ekskrecionom urografije, cistoskopije i biopsije sluznice.
Lečenje
Pri lečenju tuberkuloze bubrega
poštuju se svi opšti principi lečenja tuberkuloze. Lečenje se započinje sa tri
antituberkulotika, a posle 2-3 meseca nastavlja sa dva. Najčešće se kombinuju
izoniazid, rifampin, pirazinamid, etambutol. Trajanje lečenja zavisi od oblika
tuberkuloze i stanja bolesnika. Hirurško lečenje se danas primenjuje samo kada
postoje komplikacije, posebno one na mokraćnim putevima.