U uslovima normalne ishrane ne dolazi do deficita C vitamina
jer čovek iz voća i povrća zadovoljava 90 % potreba, mleka i mlečnih proizvoda
5 %, jaja, ribe i mesa 1 % potreba.
U nepovoljnim životnim uslovima može da nastane deficit usled dugotrajnog
neunošenja svežeg voća i povrća (tri meseca). Nedostatak vitamina C u organizmu
nastaje nakon dugih zimskih meseci, kada se na proleće ne mogu popuniti
ispražnjeni depoi vitamina C zbog visokih cena svežeg voća i povrća.
Najbogatiji izvori vitamina C su šipak, južno (citrus) voće, višnja, crni ribizla, lisnato povrće, kupus, krompir,
paprika i zeleno povrće (gde ima najviše hlorofila u spoljnim
listovima).
Klinička slika
Delimičan nedostatak vitamina C se manifestuje gubitkom
apetita, umorom, nervozom, bolovima u mišićima i zglobovima, gubitkom telesne
težine, suvom kožom i čestim prehladama.
Potpuni nedostatak vitamina C-svi pomenuti simptomi
hipovitaminoze su još izraženiji uz fragilnost (lomljivi) krvnih sudova i
kapilarno krvarenje (petehije). Ako se deficit ne leči dolazi do izraženih
krvarenja po koži, mišićima, desnima i unutrašnjim organima što može da dovede
do iznenadne smrti.
Takođe, zapažamo anemiju koja je kod hipovitaminoze mikro- i makrocitna.
Anemija nastaje zbog toga što je vitamin C neophodan za sintezu hemoglobina, za
pravilno sazrevanje eritrocita, za metabolizam folne kiseline, kobalta i gvožđa
i kao odraz opšte pothranjenosti.
Dijagnoza
Dijagnoza se teško postavlja, uglavnom metodom isključenja
mnogobrojnih oboljenja koja daju slične promene. Najviše pomaže tačna anketa o
ishrani, koja otkriva dugotrajan deficit vitamina C u ishrani.
Lečenje
Daje se askorbinska kiselina, peroralno 3 puta po 500mg
dnevno. Normalizovanje količine i zasićenje depoa u organizmu postiže se brzo.
Prevencija
Izgradnja znanja i pravilnih navika u ishrani, sadržaju
vitamina C u hrani, načinu čuvanja i spremanja hrane koji omogućavaju i čuvanje
vitamina su najvažniji. U rizičnim grupama daju se pereventivno preparati
vitamina C.