Seboreja se nasleđuje autosomno dominantno, a njen klinički
izgled zavisi od delovanja više faktora. Uz hormonske uticaje (androgen u
pubertetu, pad estrogena u premenstrualnom delu ciklusa) od značenja su i
emocionalna uzbuđenja, promene u tonusu vegetativnog sistema, nutritivni
faktori (masna hrana, jaki začini, alkohol, kafa).
Uslovi za nastanak seboroičnog dermatitisa jesu nasledna
seboroična konstitucija i hormonalna i vegetativna disfunkcija. Upala kože
nastaje zbog nadražaja nekim agensom (loj promenjenog sastava, raspadni
produkti bakterija, senzibilizacija na bakterije ili njihove produkte, mehanička
trauma). U novije vreme veće značenje se pridaje gljivici Pytyrosporum ovale u
nastanku bolesti.
Klinička slika
Promene na koži smeštene su na seboroičnim predelima, a ređe
može biti zahvaćeno i područje ispod grudi i pazušne, lakatne i kolene jame. Na
kapilicijumu se nalaze oštro ograničena žarišta različite veličine i oblik,
ružičasto-crvene boje, prekrivene belkasto-žućkastim ljuskama. Žarišta se često
slivaju u veće plaže, a nekada prelaze na kožu čela i kožu oko ušiju. Nalaze se
na licu i to u obrvama, na jelu kože iznad očiju, sredini čela, očnim kapcima,
oko nozdrva.
Koža je na seboreičnim delovima
kože masna i sjajna, otvori lojnih žlezdi su prošireni, a u njima su prisutne
mrke formacije, komedoni. Promene na kapilicijumu (kosmati deo glave) mogu
imati za posledicu trajno opadanje kose zbog nastajanja atrofije papile dlaka. Na
koži postoje ljuskaste ili brašnaste skvame. Često je pojačano znojenje. U
proširenim folikularnim otvorima često se nalaze bakterije.
Lečenje
Najvažnije je čišćenje kože
pranjem vodom i sapunom koji ne draži. Ovako se odstranjuje masnoća I
prljavština s kože. Dodatno se koža čisti losionima ili miksturama a 10%
sumpora, 1-3% salicilom I rezorcinom. Povremeno umereno sunčanje je korisno.